Jul 31, 2015

Trošenje imetka na Allahovom dž,š putu / Spending, in the way of Allah

Trošenje imetka na Allahovom dž,š putu

Postoji veliki broj muslimana danas, koji vjeruju da Allah dž,š, ništa od njih ne očekuje, osim dnevnih, heftičnih i godišnjih rituala i obaveza, bez ikakvog zalaganja i žrtvovanja za zajednicu i za druge koji su u nevolji. Takva vrsta muslimana misli da njihov namaz, post i hadž će ih dovesti do zadovoljstva Gospodara i da će ih spasiti i smjestiti da uživaju.

Neki od njih, kad ih gledaš naizgled pokazuju i bogobojaznost, i njihovo zadovoljstvo je u debatiranju i raspravljanju o nekim manje važnim stvarima, obavezno citirajući Kur'an i Hadis. Njihova preokupiranost su te sporedne stvari i predstavljaju ih kao glavni problem u životu! Takva vrsta ljudi (da nas Allah sačuva) je ispada ''formalni muslimani'' jer su oni preokupirani formom i izgledom a ne sa suštinom i stvarnošću islama.

Da li su takvi upravu? Da li će Allah primiti od nas kao formalnih muslimana? Možemo li dostići i postići cilj bogobojaznih samo sa obavljanjem namaza onako formalno? U suri Bekare 177 Allah dž,š, kaže: Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i ružnih postupaka klone.

U ovako lijepom ajetu nam je pojašnjeno i precizno, tačno rečeno i definisano šta je zapravo ''bogobojaznost i pobožnost''? Istinski pobožni musliman nije onaj koji samo jednostavno se okreće prema istoku ili zapadu u obavljanju rituala, već je pobožan onaj koji čitav svoj život posveti u služenju Allahu dž,š, i Njegovim stvorenima. Istinsko srce vjernika je ispunjeno strahom, poštovanjem prema Gospodaru, ovo su kvaliteti bogobojaznih i svjesnih.

Draga braćo i sestre; moramo vjerovati iskreno u sve što nas Allah dž,š, uči u Kur'anu ili što je došlo od poslanika a,s. I kao takvo ubjeđenje moramo očuvati, moramo svoje vjerovanje prevesti i sprovesti u djelo. Bez djela, naše vjerovanje nema nikakvo značenje. Obavljanjem naših obaveza i dužnosti prema Allahu dž,š, se nemogu rastaviti i izdvojiti od obavljanja naših obaveza prema ljudima, zajednici i šire. Zato možemo lahko naći oko 18 puta da se spominje u Kur'anu rečenica; Ve akimus sala ve atu zeka. Obavljajte namaz i dajite zekat.

Prvo je dužnost koju smo obavezni prema Bogu dragom, a drugo je obaveza prema Njegovim stvorenjima. Namaz draga braćo bez davanja zekata je samo neputpini ritaul, a dati zekat bez iskrenog nijeta (u ime Allaha) je pogrešan motiv, i tako bude bezvrijedan.

Mi moramo trošiti i djeliti od našeg imetka iz ljubavi prema Bogu dž,š, i samo u ime Njega i radi Njega, moramo se konstantno napominjati, da nije važno koliko smo obrazovani ili bogati ili uspješni, mi smo došli na ovaj svjet bez ičega i tako ćemo ga i napustiti, ništa niko od nas neće ponjeti sa sobom osim djela. A sa trošenjem imetka u ime Allaha mi ustvari slijedimo prirodni poredak. Jer ne postoji drugi cilj našeg postojanja osim da veličamo Allaha dž,š, i da budemo u službi prije svega Njemu i njegovim stvorenjima.

A šta je sa onima koji jednostavno odbijaju da dijele svoj imetak, svoje dragocjeno vrijeme, svoj talenat, svoje vještine, sve to da koristi u zadovoljstvo Gospodara. Šta je sa onima koji su škrati i sebični, šta Kur'an o njima kaže? U suri Muhammed 38 Allah dž,š, kaže: Vi se, eto, pozivate da trošite na Allahovu putu, ali, neki od vas su škrti – a ko škrtari, na svoju štetu škrtari, jer Allah je bogat, a vi ste siromašni. – A ako glave okrenete, On će vas drugim narodom zamijeniti, koji onda kao što ste vi neće biti.

Dakle Allahu nisu dragi oni koji su sebični i koji škrtare, sebičnost je nedostatak povjerenja, nedostatak vjerovanja u Allahovu milost. Allah će učvrstiti naše vjerovanje u našim srcima, zato ne dozvolimo da se strah od neimaštine uvuče u naša srca. Pa da ne trošimo svoj imetak na božijem putu. Allah dž,š, nam je obećao u suri Ali Imran 92: Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga što vam je najdraže; a bilo šta vi udijelili, Allah će, sigurno, za to znati.

U drugom ajetu u suri Bekare 245 Allah kaže: Ko je taj koji će Allahu drage volje zajam dati, pa da mu ga On mnogostruko vrati? – A Allah uskraćuje i obilno daje, i Njemu ćete se povratiti. Ovakva vrsta metafore se ponavlja u Kur'anu oko 6 puta. Jer kad insan djeli od onog s čim nas je Allah obskbio, ustvari mi tada povećavamo stvarno bogatstvo, imetak i zalihe.

Allah dž,š, kaže u suri Bekare 261-262: Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu liče na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A Allah će onome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna. One koji troše imetke svoje na Allahovu putu, a onda ono što potroše ne poprate prigovaranjem i uvredama, čeka nagrada u Gospodara njihova – ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati.

Draga braćo i sestre; kad imamo priliku da gradimo zajednički centar ili kulturni centar, i imamo priliku da učestvujemo u izgradnji i da damo nešto u božije ime, nadam se da svako ko ima vjere u Allaha neće propustiti ovu priliku!

Molim Allaha da nas sačuva straha od siromaštva, da nas sačuva sebičnosti i škrtosti!  Molim Allaha da nam da snage i vjrovanja da ono što damo u ime Njega da će nam biti od koristi na Danu Sudnjem.

Insan - čovjek

Insan - čovjek

Pazi dobro, Allah te stvorio iz ničega da bi bio nešto, (čovjek)!

Jedan od temeljnih naziva u Kur’‘anu za čovjeka je insan. Ovakvo određenje čovjeka kao insana na stranicama Kur'ana spomenuto je 65 puta. (Muhammed Fuad Abdubaki, El – Mu’‘džemu – l – mufehres li elfazi – l – Kur’‘ani – l – Kerimi, 1996., str. 115 – 116.)

Svakako da osim ovog naziva postoje još i drugi nazivi za ovo biće: Adem, bešer, redžul, ‘imru. I riječ nefs (duša) često se koristi u tom prenesenom značenju. (Enes Karić, Hermeneutika Kur’‘ana, Zagreb , – 1990., str. 157.)

Jezikoslovac Ragib Isfahani nudi tri etimologijske mogućnosti deriviranja ove riječi: ¨Insan je nazvan tako jer je on stvoren kao biće koje jedino može opstati u međusobnom druženju sa drugim insanima . Zbog toga se kaže: "El-insanu medenijjun bittabi" – "čovjek je po prirodi stvari sklon kulturi - civiliziran"... Drugo mišljenje veli, kako ga navodi Isfahani, da je čovjek nazvan insanom jer se on druži sa svim onim za čim osjeća ljubav. I treće, tvrdi se da je riječ insan povezana sa oblikom if’‘ilan čiji je korijen insijan. Insan je nazvan tako zbog toga što mu je Allah dž.š. dao polog pa je on zaboravio (fenesije).  (Ragib el-Isfahani, Muferedat elfazi-l-Kur’‘an, Damask, 1997., str. 94.)

Jul 24, 2015

Razvoj i napredak muslimana u americi / Developing resilience as Muslims in America

Razvoj i napredak muslimana u americi

Imam Sedin Agic El-Hamdulillah, evo mjesec ramazan je upravo završio kojeg smo ispunili dobrim djelima, danas sam želio da nešto kažem o dešavanjima koja su se desila zadnji dan ramazana u Ćatanogi. Nažalost, u nekim mjestima ramazan se doživljava drugačije, njihov ramazan je bio ispunjen strahotama, pozivom na nasilje i krvoproliće, od strane onih koji tvrde da su muslimani. Oni su odabrali da ramazan prvedu (prožive) ubijanjem nedužnih, pri tome oni su očito okaljali sliku islama i muslimana bez razlike rase, religije ili čak mjesta i lokacije.

Ono što bi trebali znati o onima koji to čine u ime islama, njih je poslanik a,s, opisao u hadisu kada je rekao: Pojavit će se mladići koji će podcjenjivati vaš namaz kada ga porede sa svojim, vaš post i njihov post, njihova djela i vaša djela. Oni će učiti Kur'an ali njihovo učenje neće prelaziti dalje od njihovih grla. Oni će napuštati vjeru kao što strijela napušta luk! Imam Buhari.

To je realnost našeg današnjeg vjerskog života; da postoje dvije vrse lica islama koje svjet vidi kroz naš način prakticiranja islama. Prvi imidž islama kao religije koja promoviše mir, umjerenost i prosperitet. A drugi imidž islama je koji propagira radikalizam i ekstremizam, i koji poziva sljedbenike na nasilje i razdor. Ovo ne samo da je zbunjujuće, pogotovo mlađe populacije, ustvari to vodi ka širokom nerazumjevanju islama. Čak šta više mlađi ne žele da budu sljedbenici islama zbog takvih zlodjela, misleći da je islam nasilna religija, koja podstiče svoje sljedbenike na ubijanje i širenje mržnje među ljudima. Istina je da je poslanik a,s, rekao u hadisu kog bilježi imam Tirmizi da će doći vrijeme da će biti teže očuvati svoju vjeru (din) nego držati žeravicu u ruci. Suočeni sa ovim negativnim prikazivanjem islama, nemožemo jednostavno staviti glavu u pjesak i ništa ne uraditi!

Mi moramo graditi i izgarditi samopouzdanje i otpornost kako bi ostali na pravom putu. Mi moramo odabrati sebi put onako kako nam je preneseno od poslanika a,s, a jedan od principa islama je kako je on a,s, i kazao: Ova vjera je, uistinu, lahka i niko se neće nadmetati s njome a da ga ona neće savladati i nadvladati. Imam Buhari.

Kad se umjerenost izgubi u našoj vjeri i praktikovanju vjere, tada izgubimo balans! Davno je kazato: Ko nema vjere nema ni mjere.! Bez balansa nemožemo ni razumiti vjeru, zato je vrlo bitno imati i uspostaviti balans, jer danas postoji problem jer postoje ideje koje su maskirane kao vjersko štivo a koje ustvari mogu prouzrokovati mnogo problema i ne suglasicu u društvu i zajednici.

Draga braćo i sestre: Mi moramo konstantno biti na oprezu i u isto vrijeme moramo raditi na ostvarivanju zajedničkih interesa sa znanjem, obrazovanjem i razumjevanjem kako nas islam i uči tome. Islamski principi nas i uče kako da razvijemo samopouzdanje i da nastavimo da doprinosimo napretku, da širimo nježnost ma gdje bili! To je naš identitet, i jedan od naših principa kojeg se moramo pridržavati. Ovu vrijednost je manifestirao i poslanik Jusuf a,s, u Egiptu koji je doprinosio zajednici i ako je većinski bila bezbožna ili je obožavala Faraona. Isto su i ashabi uradili kd su bili u Habeši a koji su doprinosili zemlji kojoj su pripadali. Dakle živjeti kao manjina u većinskom kršćanskom svijetu se ne protivi islamu.

U svjetlu složenih pitanja kao što su ''radikalna ideologija'' i raznolikih načina života koji predstavljaju izazov za nečije vjerovanje, trebamo uvijek biti na oprezu i ne uzimaju zdravo za gotovo. Moramo nastaviti razvijati razumijevanje islama koje je sukladno potrebama i kontekstu naše zajednice, mjesta i prostora u kom se nalazimo.

Moramo imati razumijevanja islama koji će nas motivirati da postanemo zajednica koja je duhovno snažna, moralno upućena i uspješna u različitim akademskim i profesionalnim poljima. Moramo potvrditi razumijevanje islama u skladu sa ponašanjem i manirima poslanika Muhameda a,s.

To je islam koji želimo u Americi, i to je islam koji želimo da nasljede našu djeca. Moramo imati povjerenja i hrabrosti da se sačuva naš način vjerskog života. I mi treba da ostanemo postojni i zaštićeni od negativnih uticaja koji pozivaju na regresiju i razaranja.

Mladi su naša nada i budućnost islama u Americi. Draga omladino, preko vas se nadamo da će učenje islama biti poštovano od strane svih ljudi (prije svega muslimana). Stoga je bitno da spoznate islam i steknete osnovno islamsko obrazovanje od onih koji su akreditiran i legalni (učitelji, profesori imami). Ne od onih koji pozvaju u nejedinstvo, arogancija ili optužuju druge ili ih nazivaju nevjernicima. U stvari, tu vrstu učitelja treba izbjegavati, pogotovo ako ste ih slušali ili pročitali nešto na online.

Mi priznajemo da će se mnogo toga promjenuti u vašem životu, i da ćete imati mnogo pitanja, neka pitanja će se vezati za vaš vjeru i religiju a neka za emocije kroz koje prolazite ili bilo koja druga pitanja. Šta god da je, ne ustručavajte se pristupiti vašim roditeljima, nastavnicima ili vjerskim učiteljima i profesorima.

Kao roditelji, vi/mi igramo važnu ulogu i uvjek trebamo upućivati, napominjati i biti strpljeni u tome. Pokušajmo razumjeti njihove izazove i njihovo razmišljanje, pa i ako ih nađeš da čine nešto loše, pokušaj reagovat mudro i popričaj sa njima sa mnogo strpljenja.

Kao što većina vas zna prošle hefte u subotu bli su protesti pored naše džamije na cesti, (ne kako mnogi kažu haman od dragosti ispred džamijem, ne to je laž koju haman muslimani šire, istina je da su bili dole na cesti) ali ono što mogu kazati da mi ipak radimo dobru stvar ovdje u BG sa reprezentiranjem islama ovdje, i ovo vam govorim zbog toga što smo primili nekoliko poruka od amerikanaca koji se izvinjavaju zbog male grupice koji pokušavaju da nešto urade. Mnogi komentari na našoj facebook stranici i na drugim mjestima koji pokazuju ljubav i sipatiju prema muslimanima u BG. I nadam se da će ova zgrada mnogo toga dobrog doprinjeti prije svega nama kao i zajednici u kojoj živimo.

Jul 17, 2015

Bajramska poruka 2015 / The message of Eid Al-Fitr 2015

Bajramska poruka 2015

110830_Eid_5Kaže Allah dž,š, u suri Earaf 43: I oni će govoriti: Hvaljen neka je Allah, koji nas je na Pravi put uputio; mi ne bismo na Pravome putu bili da nas Allah nije uputio. Zatim kaže u suri Ibrahim 7: I kad je Gospodar vaš objavio: Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti. Zatim kaže u suri Bekare 152: Sjećajte se vi Mene, i Ja ću se vas sjetiti, i zahvaljujte Mi, i na blagodatima Mojim nemojte neblagodarni biti!

Gospodaru! Mi ti se zahvaljujemo na tvojim darovima i blagodatima koje si nam podario. Počastio si nas sa najboljom Knjigom, odabrao si nam najboljeg poslanika i podario si nam uputu. Hvalati Gospodaru, jer zaista Ti zaslužuješ svu slavu i zahvalu, zahvaljujemo Ti se Gospodaru i javno i tajno. Hvala Ti Gospodaru na podarenom vjerovanju u Tebe, počastio si nas sa postom mjeseca ramazana, obavljanjem noćnog namaza i učenjem časnog Kur'ana.

Danas je dan veselja i radosti, danas je dan bajrama, dans je dan zahvalnosti. Ovo je i nagovještaj za prestanak posta, osjećamo se sretno i zahvaljujemo Ti se na toj blagodati. Allah dž,š, ne želi da mi poteškoća imamo kad se Njemu pokoravamo, počastio nas je s postom radi naše koristi.

Danas smo se okupili ovdje u božijoj kući, osjećamo dvije stvari u našim srcima i dušama, jedna je zadovoljstvo što smo ispostili mjesec ramazan i ispunili svoju vjersku dužnost, te suosjećajnost i solidarnost među nama. Mi smo ljudi od vjere, mi smo Allahovi robovi. Ono što nas zadovoljava jeste ono s čim je Allah dž,š, zadovoljan. Mi smo braća i sestre po vjeri, (kao što i uzvišeni veli; zaista su samo vjernici braća) osjećamo se sretnim i veselim kad smo zajedno, ne ovisno o boji kože, jezika, rase i etničkog porjekla.

Zato dragi muslimani i muslimanke podjelimo ovu radost jedni s drugima, učvrstimo svoju vezu sa Allahom kako bi učvrstili i vezu jedni sa drugima. Budimo ujedinjeni, i budimo zajedno sa svim svojim manama i nedostatcima opet smo jedni drugima najpreči, o Allahovi robovi!

Islam je vjera robovanja Allahu dž,š, ali ibadet u islamu nije puko sakupljanje vjerskih rituala, islam je kompletan način življenja. Ibadeti su da nas drže konstantno povezanim sa Allahom dž,š, te tako da budemo povezani i jedni s drugima. Ljudi koji su odani Bogu dž,š, su dobri prema svojim suprugama, djeci i komšiluku te sa svim stvorenjima.

Ako obavljamo vjerske dužnosti a drugi nisu mirni od naših ruku naših riječi i djela onda mi nismo naučili niti smo uzeli pouku iz onoga što obavljamo. Ako klanjamo a drugima činimo nepravdu, ili ne obraćamo pažnju na one kojima je potrebno pomoći, ili posmatramo šta se dešama u našem komšiliku gdje muslimani pate po čitavom svijetu, ako tako radimo onda naš namaz nije ostavio nikakav utjecaj na nas! Ako posmatramo dešavanja i ne pokušavamo učiniti promjenu, onda smo zaista promašili svrhu namaza, i nismo razumjeli svrhu namaza.

Stvarno obavljanje ibadeta je da čini promjene na čovjeku, pojedincu i zajednici. Transformiše ih u stvarna bića i realnost, kaže uzvšeni u suri Šura 36-39: Sve što vam je dato – samo je uživanje u životu na ovom svijetu, a ono što je u Allaha – bolje je i trajnije za one koji vjeruju i u Gospodara svoga se uzdaju; za one koji se klone velikih grijeha i razvrata i koji, kad ih ko rasrdi, opraštaju; za one koji se Gospodaru svome odazivaju, i koji molitvu obavljaju, i koji se o poslovima svojim dogovaraju, a dio od onoga čime smo ih opskrbili udjeljuju, i za one koji se odupiru onima koji ih ugnjetavaju.

Zaista mi je čast i drago vas vidjeti danas ovdje, želim vam hairli bajramske dane, molim Allaha da vam ukabuli post, i sve vrste ibadeta koje ste radili i koje ćete raditi nakon ramazana. Moramo zajedno raditi, moramo graditi svoju zajednicu i svoj centar. Obaveza nam je da otklonimo sve vrste nesporazuma oko nas i oko naše uzvišene vjere islama koji se gomilaju u glavama naših komšija.

Moramo nastaviti graditi mostove razumjevanja sa drugima da bi održali mir i solidarnost u ovom društvu. A sve to možemo uspjeti sa mudrošću, znanjem edukacijom, radom i djelovanjem itd.

Istina ja da dans ima dosta propagande protiv islama i muslimana, ali moramo biti zahvalni Allahu da postoji veliki broj onih koji imaju drugačije i pozitivno mišljenje o islamu i muslimanima. Ono što trebamo svi uraditi je da obratimo pažnju na slijedeću goneraciju muslimana koji odrastaju ovdje. Njima treba visoka i kvalitetna islamska edukacija. Mi ih moramo zaštiti od loših utjecaja, od droge, nasilja, nemorala, lošeg karaktera, i od svake vrste devijacije i utjecaja koji utječe i cilja naše mlade.

Mi ih moramo podučiti, dati im nadu, dati im ljubav, dati im pažnju i uraditi sve najbolje za njihovo sutra da ostanu na Allahovom putu. I zbog toga se nadamo da će naša nova zgrada kulturni centar biti od velike pomoći da sačuvamo našu omladinu. Sa investiranjem u novu zgradu mi ustvari investiramo u našu djecu, u našu omladinu, za naš dini islam.

Poslanik a,s, je rekao: Iskoriti pet stvari prije drugih pet: mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti, i život prije smrti. Imam Tirmizi.

Bajram Šerif Mubarek Olsun!

Jul 10, 2015

Oživljavanje nekoliko preostalih noći ramazana / Enlivening The Last Few Nights Of Ramadan

Oživljavanje nekoliko preostalih noći ramazana

hailey-moon-crescent.jpgDanas je zadnja hutba u ovom mubarek mjesecu, nalazimo se u zadnjoj trećina ramazana, u jednoj od tih noći je svakako i noć kadr, koja je najodabranija noć! Lejletul kadr je noć odredbe, Allah dž,š, je objavio suru kadr u kojoj kaže: Mi smo ga počeli objavljivati u Noći Kadr, a šta ti misliš šta je Noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci, meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.

Samo zamisli dragi brate, kolika je nagrada za one koji provedu tu noć u ibadetu? U predajama se spominje da je ibadet ili učinjeno djelo u toj noći bolje i vrednije od 1000 mjeseci, što odgovara oko 83 godine ljudskog života. Ono što je važno napomenuti kada govorimo o ovakvoj brojci je da ustvari nama niko ne garantuje da ćemo živjeti toliko, a i da znamo da ćemo živjeti toliko, treba se zapitati hoćel naš život i djela biti kvalitetna? A šta god od ibadeta uradimo u toj noći piše se ogromna nagrada, to je razlika velika.

Dovoljno nam govori i hadis poslanika a,s u kom kaže: Ko god provede noć kadr u ibadetu vjerujući i nadjući se nagradi bit će mu oprošteno. Imam Buhari i Muslim. Koliko god se mi trudili i tragali za noći kadr, mi ustvari tragamo i tražimo Allahovo dž,š, zadovoljstvo. Zato dok tragamo za lejletul kadrom neka nam nije ne bude samo ibadet i pronalazak te noći, već nek nam nijet bude da steknemo Allahovo zadovoljstvo.

Iz razloga jer je gospodar te noći ustvari Allah dž,š, jer kad tražimo zadovoljstvo Davaoca te noći On će nas nagraditi i više nego što ta sama noć nosi u sebi. Svakako se nadamo da ibadet koji činimo neće biti i trajati samo dok je ramazana, nego da nastavimo i poslije ramazana.

Ono što još možemo kazati da ustvari neznamo jel ovo naš jedan od posljednih ramazana! Niko od nas nezna ko će od naših porodica dočekati sljedeći ramazan. Svi nestrpljivo očekujemo dolazak bajrama, ali isto tako sa nestrpljenjem trebamo se potruditi u ovih preostalih par dana ramazana i da damo svoj maksimum u činjenju dobrih djela. Dobro bi bilo da uzmemo u praksu poslanikovu metodu pa da probudimo svoje ukućane da klanjaju noću u ovih par zadnjih noći ramazana.

Učimo dove, i oživimo ove preostale noći sa povećanim ibadetom, budimo skrušeni u traženju noći kadr, zamolimo Allaha da nas digne na visoke stepenove, a na sedždi bi bilo dobro da učimo dovu koju je poslanik a,s, preporučio; O Allahu Ti zaista praštaš i voliš da praštaš pa mi oprosti.
Priznaj svoju slabost i traži od Allaha da te ojača, jer zaista to je vrijeme kad se dove uslišavaju i primaju. Uči Kur'an u ovim preostalim danima sa povećanim intezitetom, nakvasi svoj jezik zikrullahom, spominjanjem Allaha, istigfarom dovom itd.

Molim Allaha da nam ukabuli naš post i naša sva dobro djela, Amin.

Jul 3, 2015

Oprost: poklon u sredini ramazana / Forgiveness: The gift in the middle of Ramadan

Oprost: poklon u sredini ramazana

Allahovo ime (Allah's name)Od momenta kad je Allah dž,š, stvorio prvog čovjeka Adema a,s, Iblis je odbio oprost nakon što mu je naređeno da se pokori prvom čovjeku. Iblis je ostavljen da luta oko dženneta, ali mu ipak nije oprošteno, i poznato je u vjerodostojnim predajama da mu nikada neće biti oprošteno, ma koliko bio na Zemlji ipak će biti stanovnik džehennema.

Kazivanje o stvranju svakako se nastavlja sa stvaranjem i Havve. Adem a,s, i njegova supruga Havva su namamljeni da pojedu plodove zabranjenog drveta, obadvoje su učinili prvu grešku prema Allahu, obadvoje Adem i Havva su zatražili oprost od Allaha za učinjeni grijeh i prekršaj.

Obadvoma je oprošteno poslije učinjene teobe i pokajanja, ali su dobili novi zadatak i poziciju da zauzmu mjesto namjesnika na Zemlji. Od tada, potomci Adema i Havve uvjek su činili prijestupe, ali je oprost uvjek bio njihova porcija kao veza između čovjeka i Boga. Allah dž,š, je obećao: I molite Allaha da vam oprosti, jer Allah prašta i milostiv je. Sura Muzemmil 20.

Istina je da Allah dž,š, govori o oprostu i pokazuje manjkavost čovjeka. Ljudi čine greške ali postoji važan aspekt mane i nedostatka u nama samima, a to je okretanje Allahu dž,š, i traženje oprosta ustvari čini nas kompletnim i savršenim.

Takođe ne postoji mjerilo koliko mi možemo činiti grijeha, jer je Allaha dž,š, El-Gafur – Onaj Koji mnogo prašta! Obećao je da će On uzvišeni oprostiti onima koji zatraže Njegov oprost. Dio čovjeka je da čini grijehe. Ali kako god, kao što smo stvoreni tako ili na taj način tj- da slijedimo šejtanske stranputice- to ne opravdava naše činjenje grijeha bez činjenja teobe i pokajanja. Allah dž,š, kaže u suri Nisa 110: Onaj ko kakvo zlo učini ili se prema sebi ogriješi pa poslije zamoli Allaha da mu oprosti – naći će da Allah prašta i da je milostiv. 

U sredini ramazana se nalazi 10 dana oprosta, u ovim danima nam je naređeno da intezivno tražimo oprost. Važna napomena za oprost je da njegov korjen dolazi od Allaha dž,š, jer je On El-Gafur, Onaj Koji mnogo prašta! Bez Allahovog oprosta, nema ulaska u Njegov džennet. Poslanik a,s, kaže: Ko god provede te noći u ibadetu, iskreno i nadajući se oprostu i nagradi, njegovi grijesi će biti opošteni. Imam Buhari i Muslim.

Takođe, ko posti iskreno od ramazana do ramazana njegovi grijesi će biti oprošteni. Dakle mjesec ramazan je pun oprosta. Poslanik a,s, je rekao: Miris iz usta postača je draži Allahu nego miris miska. Oni koji poste, ribe u vodi traže oprosta za njih sve dok se ne iftare. A džennet se uljepšava svaki dan osobi koja posti, šejtani se povežu, i zadnju noć ramaza svi njihovi grijesi se praštaju. Imam Ahmed.

A šta je to oprost? Oprost je napustiti želju i žudnja za ovim svijetom, bilo osjećaja gorčine ili gnjeva, pustiti neka sve ode u prošlost. Dok Allah dž,š, čini ovu vrstu pefekcije i savršenosti tj; oprašta, ali činjenica je da je nama najteže oprostiti samom sebi i zatražiti oprost od Allaha dž,š. Trebali bi započeti opraštati prvo sebi!

Zapitaj sam sebe, šta sam uradio/la? Da li se ja zaista želim promjenuti? Koje loše osobine i greške ja činim? Većinu stvari koje mi činimo zahtjeva od nas da tražimo oprost, jer su toliko loše stvari, prije svega loše za nas. Zato kad god činimo neki od grijeha, mi ne smao da kršimo Božije granice već ustvari mi sami sebi štetu činimo.

Vrlo često i olahko zaboravljamo naredbe koje se spominju u Kur'anu Časnom i praksi poslanika a,s. Ma šta bio razlog, naučimo da praštamo sami sebi, kad to uradiš, tek tad ćeš shvatiti važnost traženja oprosta. Tada ćeš moći otvoriti svoje srce i zatražit oprosta od Allah dž,š. Allah dž,š, kaže u suri Nisa 149: Bilo da vi dobro djelo javno učinite ili ga sakrijete ili nepravdu oprostite – pa, Allah mnogo prašta i sve može.

Druga dimenzija oprosta je, da oprostiš drugima i da tražiš oprost. Ramazan je perfektno vrijeme za traženje oprosta. Kaže uzvišeni u suri Earaf 199: Ti sa svakim – lijepo! I traži da se čine dobra djela, a neznalica se kloni! 

Zatim Allah dž,š, kaže u suri Šura 40: Nepravda se može uzvratiti istom mjerom, a onoga koji oprosti i izmiri se Allah će nagraditi; On, uistinu, ne voli one koji nepravdu čine. Zatim Allah dž,š, kaže u suri Hadž 60: Eto tako! A onome ko istom mjerom uzvrati za učinjeno zlo, i kome opet nepravda bude učinjena, Allah će, sigurno, pomoći. – Allah je Onaj koji grijehe poništava i koji ih prašta.

Ramazan dolazi jednom godišnje, u njegovoj sredini se nalazi oprost. Onaj ko zatraži oprost Allah dž,š, će mu oprostit. Zato imamo ovih deset dana koje nam je Allah dž,š, pripremio, na nama je da zatražimo oprost kako bi nam bilo oprošteno. Oprost je jaka veza između stvorenja i stvoritelja. Melek Džibril a,s, kada je rekao poslaniku a,s, neka je propao onaj ko dočeka ramazan a ne bude mu oprošteno, poslanik a,s, je rekao amin. Imam Buhari.

Kako ramazan polahko prolazi, neđi vremena da sam sebi oprostiš, da se izvineš onima kojima si nešto rekao, i da konstantno išćeš i tražiš od Allaha oprost. Molim Allaha dž,š, da nam oprosti i da nam da moći da i mi praštamo drugima.

Khutbah: Good and bad, the Qur’anic example

via IFTTT