Ne može se porediti naše i Allahovo vrijeme

Ne može se porediti naše i Allahovo vrijeme

Časni Kur’an na dva mjesta (sure Hadždž i Sedžda) kaže da je jedan dan kod Allaha koliko 1000 godina po našem računanju. U suri Mearidž stoji da je jedan dan kod Allaha koliko 50.000 godina po našem računanju.

Generalno, ovi ajeti znače da je vrijeme kod Allaha neuporedivo sa zemaljskim vremenom. Primjeri koji su navedeni su 50.000 zemaljskih godina. Drugim riječima, jedan dan (period) kod Allaha traje veoma, veoma dugo, prema našem računanju.

Zabluda: Kur’an na jednom mjestu kaže da jedan dan kod Allaha traje koliko 1000 naših godina, a na drugom mjestu kaže da je jedan dan kod Njega koliko 50.000 naših godina. Ovo je očigledna kontradikcija!

Jeum znači period, epoha

Arapska riječ koja se u svim ovim ajetima koristi je jeum, što osim značenja dan ima i značenje epoha, veoma dug vremenski period. Ako riječ jeum ispravno prevedete, neće biti nikakve konfuzije. Evo tih ajeta:

7. a) Sura El-Hadždž, 47. ajet:

Oni od tebe traže da ih kazna što prije stigne, i Allah će ispuniti prijetnju Svoju; a samo jedan dan u Gospodara tvoga traje koliko hiljadu godina, po vašem računanju.

Kada su nevjernici požurivali kaznu kojom im se prijeti, Kur’an im je odgovorio da će Allah ispuniti Svoju prijetnju. Jedan dan kod Allaha traje koliko hiljadu godina po zemaljskom računanju.

5. b) Sura Es-Sedžda, 5. ajet:

On upravlja svima, od neba do Zemlje, a onda se sve to Njemu vraća u danu koji, prema vašem računanju vremena, hiljadu godina traje.

Ovaj ajet nam kazuje da se sva djela vraćaju Allahu u periodu koji traje hiljadu godina prema našem shvatanju i računanju vremena.

4. c) Sura El-Me’aridž, 4. ajet:

K Njemu se penju meleki i Džibril u danu koji pedeset hiljada godina traje…

Ovaj ajet je kristalno jasan! Meleki i Džibril se uzdižu ka Allahu u vremenskom periodu koji traje 50.000 godina.

Period trajanja dva različita posla ne mora biti isti. Na primjer, ako kažem da mi do destinacije A treba sahat vremena putovanja, a do destinacije B 50 sahata, ove dvije tvrdnje ni po čemu nisu kontradiktorne. Navedeni kur’anski ajeti ne samo da nisu kontradiktorni jedni drugima već su u savršenom skladu s potvrđenim naučnim činjenicama.

Autor: Dr. Zakir Naik.