Možete li fetvu kupovati pomoću umjetne inteligencije? Odgovor bi vas mogao iznenaditi

 Možete li fetvu kupovati pomoću umjetne inteligencije? Odgovor bi vas mogao iznenaditi

 

Uvod: Vjeru, Din, Iman, Religiju susreće tehnologija!

Jeste li se ikada našli kasno noću s pitanjem o svojoj vjeri, pregledavajući rezultate pretrage i objave na forumima, pitajući se kojim izvorima zapravo možete vjerovati? To je moderna dilema u bezvremenskoj potrazi za znanjem.

Međutim, u dobu (vremenu, vaktu i zemanu) zasićenom informacijama, autentičnost je postala najrjeđa roba. Ovaj izazov je posebno akutan za muslimane kada traže smjernice o pitanjima vjerovanja, prakse i duhovnosti.

Živimo u eri u kojoj umjetna inteligencija preoblikuje gotovo svaki aspekt ljudskog života, od načina na koji radimo i učimo do načina na koji tražimo smisao. Pitanje nije hoće li tehnologija dotaknuti našu vjeru, već kako. Ovaj članak istražuje presjek islamske etike i umjetne inteligencije (UI), trenutno stanje inovacija u muslimanskom svijetu i na kraju ispituje Ansari Chat kao studiju slučaja o tome kako se ovi etički principi mogu prevesti u kod.

 

Snalaženje u UI kroz prizmu islamske etike

Umjetna inteligencija (UI) brzo raste, obećavajući nevjerovatne koristi, ali i postavljajući složena etička pitanja. Za muslimane, ovo zahtijeva pažljivu procjenu kako se umjetna inteligencija usklađuje s vjerom i vrijednostima.

Islamski učenjaci i institucije, uključujući Međunarodnu islamsku akademiju za fikh IIFA ili (MIAF), Islamsku istraživačku akademiju Al-Azhar i Svjetsku muslimansku ligu, već aktivno raspravljaju o ovim pitanjima. Na Zapadu, Skupština muslimanskih pravnika Amerike (AMJA) usmjerila je svoju Imamsku konferenciju 2026. godine upravo na ovu temu. Ove institucije se oslanjaju na vijekove islamskog pravnog razmišljanja kako bi osigurale da umjetna inteligencija služi općem dobru (maslaha) dok istovremeno štiti više ciljeve islamskog prava (maqasid al-shari'ah).

Da budemo jasni, cilj nije odbaciti umjetnu inteligenciju, već pružiti okvire koji osiguravaju da tehnologija odražava vrijednosti pravde, saosjećanja i odgovornosti. Pravi izazov nije da li muslimani trebaju koristiti umjetnu inteligenciju, već kako je koristiti odgovorno, a istovremeno izbjegavati štetu (darar).

 

Trenutno stanje inovacija islamske umjetne inteligencije

Prije nego što se upustimo u specifične etičke okvire, važno je prepoznati da sektor „islamske umjetne inteligencije“ već vrvi inovacijama. Pejzaž se brzo širi izvan jednostavnih chatbotova.

Verifikacija Kur'ana: Aplikacije poput Tarteela koriste umjetnu inteligenciju za prepoznavanje glasa kako bi ispravile recitiranje u stvarnom vremenu, pomažući u pamćenju (hifz).

Islamska finansijska tehnologija: Robo-savjetnici vođeni umjetnom inteligencijom obučavaju se za provjeru dionica radi usklađenosti sa šerijatom, automatizirajući složena finansijska pravila.

Personalizirano učenje: Obrazovne platforme koriste modele velikih jezika (LLM) kako bi prilagodile islamske nastavne planove i programe specifičnom nivou i školi mišljenja (madhab) učenika.

Međutim, ova brza inovacija nije bez rizika. Bez etičkih ograda, ovi alati mogu nenamjerno pojačati pristranost, komodificirati sveto znanje ili predstaviti halucinirane informacije kao vjersku činjenicu. Zato robustan etički okvir nije samo teoretski - on je hitna potreba za programere.

 

Osnovni islamski principi za umjetnu inteligenciju

Islamska etika nije fiksni priručnik s pravilima; To je živi sistem koji vodi moralne izbore. Kada se primijeni na razvoj i upotrebu umjetne inteligencije, ističu se četiri ključna principa:

Zaštita viših ciljeva Šerijata (Maqasid al-Shari'ah): To uključuje zaštitu vjere (din), života (nafs), intelekta (aql), porodice (nasl) i imovine (mal). Svaki sistem umjetne inteligencije treba ocjenjivati ​​po svom utjecaju. Na primjer, generativna umjetna inteligencija koja proizvodi deepfakeove prijeti intelektu i društvenoj koheziji, dok umjetna inteligencija koja se koristi u medicinskoj dijagnostici aktivno štiti život.

Pravda (‘Adl) i poštenje (Qist): Islam nalaže poštenje. Podaci o obuci često odražavaju historijske društvene nejednakosti. Ako se umjetna inteligencija koja se koristi pri zapošljavanju ili ocjenjivanju kredita obučava na pristrasnim podacima, ona održava nepravdu. Tehnolozi imaju dužnost - svaki prema svojim sposobnostima - da revidiraju sisteme i uklone te pristranosti.

Pouzdanost (Amanah) i odgovornost (Mas‘uliyyah): Ljudima je povjereno (khalifah) upravljanje Zemljom, uključujući tehnologiju. Programeri moraju izgraditi umjetnu inteligenciju koja je sigurna i transparentna. Ključno je da se odgovornost ne može prenijeti na mašinu; ljudi ostaju odgovorni za učinke umjetne inteligencije. Ovo se također odnosi na upravljanje okolišem, uzimajući u obzir ogromne energetske resurse potrebne za napajanje podatkovnih centara.

Težnja izvrsnosti (Ihsan): Ihsan znači činiti najbolje što se može, kao da je u Božjem prisustvu. U razvoju softvera, to znači ići dalje od puke funkcionalnosti kako bi se stvorila tehnologija koja je lijepa, efikasna i istinski korisna, a ne predatorska ili ovisna.

AI i vjerske odluke (Fetve)

Mora se napraviti ključna razlika u vezi s vjerskim autoritetom. Iako AI ili (UI – umjetna inteligencija) može pretraživati ​​Kur'an i Hadis brže od bilo kojeg čovjeka, IIFA i Al-Azhar se slažu: VI ne može zamijeniti ljudskog pravnika (fakih).

Ključni razlozi zašto VI ne može zamijeniti ljudske pravnike uključuju:

Razumijevanje duha zakona (Fikh): Pravne odluke zahtijevaju nijanse i moralni uvid, a ne samo prepoznavanje obrazaca.

Razumijevanje konteksta stvarnog života (Waqi'): Odluka mora odgovarati specifičnoj situaciji, kulturi i potrebama osobe koja pita.

Duhovni uvid (Taqwa i Basirah): Fetve dolaze iz života vjere, učenja i predanosti. AI -UI nema dušu niti duhovnu svijest.

AI- UI se ističe u prepoznavanju obrazaca, ali joj nedostaju duša i svijest potrebni za moralno prosuđivanje. Ona je moćan istraživački asistent, a ne učenjak.

 

Jednostavan etički okvir za korisnike

Za svakodnevnog muslimana koji koristi ove alate, sljedeći vodič osigurava odgovorno korištenje:

Provjera i validacija: Tretirajte rezultate AI kao početnu tačku. Uvijek unakrsno referencirajte na Kuran, autentični hadis i kvalifikovane učenjake.

Razjasnite namjeru (Niyyah): Koristite AI za učenje i rješavanje problema, nikada za obmanu, pronalaženje "rupa u zakonu" ili generisanje lažnih informacija.

Prepoznajte ograničenja: AI je alat, a ne autoritet. Pogrešiva ​​je.

Promovišite dobro: Koristite AI za širenje korisnog znanja, izbjegavajući širenje neprovjerenih informacija.

Možda jedan jednostavan način razmišljanja o upotrebi AI jeste kolektivno dobro (ummatska dobrobit). Trebali bismo se pitati ne samo: "Šta AI može učiniti za mene?", već i: "Šta AI može učiniti za cijelu muslimansku zajednicu?" U svom članku o umatskoj mekoj moći, Ashraf Motiwala naglašava kako će upotreba umjetne inteligencije utjecati na budućnost ummeta: „Umatska meka moć stoga mora djelovati na tri fronta: (1) razvoj suštinskih islamskih perspektiva o etici umjetne inteligencije; (2) utjecaj na globalni diskurs tako da se te perspektive smatraju održivim i privlačnim; i (3) njihova primjena u stvarnim tehnologijama, putem umatskih istraživačkih laboratorija, etičkih standarda i primijenjenih platformi umjetne inteligencije.“ Posljedica ovoga je da se umjetna inteligencija treba smatrati sredstvom za pomoć muslimanima u pitanjima preporoda, jedinstva i dobrog upravljanja.

Primjenom ovih principa, muslimani mogu osigurati da tehnologija postane alat za dobrobit umeya - pomažući u preporodu, jedinstvu i dobrom upravljanju - a ne izvor zabune.

 

Operacionalizacija etike: Slučaj Ansari Chata

Kako ovi uzvišeni principi izgledaju kada se prevedu u stvarni kod? Jedan istaknuti pokušaj da se odgovori na ovo je Ansari Chat. Predvođen dr. M. Waleedom Kadousom, Ansari služi kao korisna studija slučaja o tome kako premostiti jaz između islamske nauke i inženjerstva Silicijske doline.

Projekat je započeo 2023. godine s „proaktivnom“ filozofijom. Umjesto da čekaju da velike tehnološke kompanije izgrade islamske alate kao naknadnu misao, Ansari tim se zapitao: Šta ako bi zajednica od samog početka oblikovala tehnologiju da služi svojim jedinstvenim vrijednostima?

 

Transparentnost kao povjerenje (Amanah)

Prva etička odluka koju je projekat donio bila je u vezi s pouzdanošću (Amanah). U okruženju kojim dominiraju vlasnički algoritmi „crne kutije“, gdje su odluke koje donose programeri skrivene, Ansari tim se obavezao na otvoreni kod.

Ovo je bio strateški etički izbor. Za alat koji se bavi svetim znanjem, zajednica mora znati kako se izvode odgovori. Otvoreni kod djeluje kao „javni recept“, omogućavajući učenjacima, alimima i programerima da pregledaju kod, provjere izvore i osiguraju da nema skrivenih namjera. Ova transparentnost gradi odnos povjerenja koji vlasnički modeli ne mogu lako dostići.

 

Tehnička borba protiv halucinacija

Primjenjujući princip tačnosti i verifikacije, evolucija Ansarija ističe tehničke izazove „islamske umjetne inteligencije“. Rane verzije, kao i mnoge LLM-ove, bile su sklone „halucinacijama“ – zvučale su samouvjereno, a činjenično netačno.

Da bi se riješio ovaj problem, tim je prešao sa jednostavnog modela chatbota na sistem generisanja proširenog pronalaženja (RAG). Jednostavno rečeno, ovo daje umjetnoj inteligenciji "test otvorene knjige". Umjesto da izmisli odgovor, umjetna inteligencija prvo mora potražiti relevantne činjenice iz pouzdane baze podataka - uključujući Kur'an, zbirke hadisa i opsežne enciklopedije fikha - prije nego što formuliše odgovor.

Ova promjena drastično je smanjila netačnosti. Nadalje, kasnije iteracije uvele su citate, osiguravajući da odgovori uključuju brojeve ajeta i hadisa i linkove do originalnih tekstova. Ova funkcija podržava dužnost korisnika da verificira i validira, osnažujući ih da provjere primarne izvore umjesto da slijepo vjeruju mašini.

 

Uticaj i upotreba

Reakcija zajednice sugerira glad za alatima koji poštuju vjerski kontekst. Do sredine 2025. godine, podaci su pokazali da korisnici nisu tražili samo trivijalnosti; pitali su o fikhu (islamskom pravu) i ravnoteži između vjere i duha. Alatu je pristupljeno na preko 20 jezika, što naglašava globalnu potražnju za dostupnim znanjem.

Međutim, projekat eksplicitno poštuje granice autoriteta. Osmišljen je da pruži informacije i kontekst, ali ne zamjenjuje učenjaka ili alima u složenim, personaliziranim presudama, usklađujući se s konsenzusom IIFA-e i Al-Azhara koji su ranije spomenuti.

 

Zaključak: Ekosistem etičkih inovacija

Ansari Chat, kao primjer, djeluje kao dokaz koncepta za širu viziju: ekosistem islamske umjetne inteligencije -IUI. Bilo da se radi o integraciji s obrazovnim programima, podršci lokalnim adaptacijama poput Tanyalah Ustaz u Maleziji ili razvoju alata za akademska istraživanja, cilj je posaditi „šumu“ inovacija.

Priča o Ansariju pokazuje da tehnologija ne mora udaljavati muslimane od tradicije. Kada je izgrađena sa Ihsanom (izvrsnošću) i Amanom (povjerenjem), vještačka inteligencija može funkcionirati kao most, čineći sveto znanje dostupnijim i provjerljivijim. Ona nudi nacrt za budućnost: generaciju muslimana koji nisu samo potrošači tehnologije, već i njeni arhitekti, osiguravajući da se digitalnim dobom upravlja s vjerom, odgovornošću i moralnom jasnoćom.

 

Izvor: muslimmatters. By.Abdus-sami Hoda

Prijevod o ibrada teksta by imamsedin