Poruke iz sure Ed-Duha - Jutro (Dec-09-2017 / 20 Rebiul Evvel 1439)

Rebel Evvel (prvo proljeće) predavanje 02-Dec-2017

Kratke sure (En-Nas, El-Felek i El-Ihlas

Naš ponos je u hidžretskom kalendaru

Poruka hidžretskog kalendara

Imamsedin

18-Muharrem-1439

Okt-09-2017

Interesantno je kako smo olahko izbacili i zaboravili, da li namjerno ili u neznanju, a prije će biti u neznanju, jer mnoge stvari mi ustavri neznamo, a neznanje je jedan od glavnih ljudskih neprijatelja današnjeg modernog čovjeka!

Recimo, kako se desilo da smo mi potisnuli hidžretski kalenda i računanje vremena po hidžretskom alendaru, zašto, zašto se to i danas događa kada mnogi od nas govori, ma ne treba nam hidžretski kalendar kad već imamo ovaj (gregorijanske) imamo ovaj njihov a ne naš!

Činjenica je da je islamski ummet trenutno slabo vezan za hidžretsko računanje vremena za razliku od doba procvata, prvih generacija ili kako mi to uobičajno kažemo, ''zlatna generacija''. 

Ako pratimo našu povijest i povjesno bilježenje, vidjet ćemo da se prije pada hilafeta bilješke pisale hidžretskim datumima. Prije samog pada hilafeta kada se podijelilo Osmansko carstvo. Nakon slabljenja islamske vlasti i gašenja velikog hilafeta, muslimani su zamijenili svoj kalendar sa gregorijanskim kalendarom, kojeg cijenimo

i poštujemo.

S obzirom da je kršćanski kalendar u biti rimski kalendar, kojeg su preuredili neki kršćanski vladari i monasi i pripisali ga rođendanu Isaa, a.s., šest stoljeća nakon njegova rođenja, ili čak približno osam stoljeća. Mjeseci ovog kalendara, po kojem računamo vrijeme u svojim izvedenicama i značenjima imaju primjese paganstva, jer su povezani sa grčkim božanstvima i velikanima.

Naš identitet je u hidžretskom kalendaru

Nema sumnje da je računanje po hidžretskom kalendaru identitet ummeta. Povijest civilizacije pruža se kroz 13 stoljeća i u tom periodu nikada nije korišten neki drugi kalendar osim hidžretskog, tako su se vezali dani naše slave uz ovaj kalendar, kojeg smo se odrekli zbog našeg stanja i položaja te kao rezultat idejne okupacije.

U kontinuitetu nekoliko stoljeća nastavlja se zavjera s ciljem uklanjanja  hidžretskog kalendara i stavljanje istog u zaborav kod naroda. U 12. stoljeću po Hidžri ili 18. st po rođenju Isaa, a.s., kada je Osmanska država htjela da modernizira vojsku i oružje, tražili su pomoć od velikih evropskih zemalja (Francuske, Njemačke, Engleske…). Pristali su da im pomognu pod određenim uvjetima. Jedan od tih uvjeta bio je i ukidanje hidžretskog kalendara u Osmanskoj državi, pa su pod pritiskom i popustili.

U 13. st. po Hidžri ili 19. st. po Isau, a.s., kada je vladar Egipta tražio zajam u zlatu od Engleske i Francuske, kako bi pokrio troškove otvaranja Sueckog kanala, dali su im šest uvjeta od kojih je jedan bio i ukidanje hidžretskog kalendara, pa su ga i ukinuli 1292. hidžretske ili 1875. po Isau, a.s., a zamijenili su ga sa koptskim i gregorijanskim kalendarom.

Ako je njima toliko stalo da mi napustimo sljeđenje i računanje vremena po hidžretskom kalendaru, zašto su onda toliko tražili i zahtjevali da se ukine? A kako je olahko nama da prihvatimo tuđe. Nije čudno, jer se vidi njihov trud a naš zaborav, rezultat je tu, čak smo i mi spremno da se suprostavimo hidžretskom računanju vremena, ali vjerovatno iz neznanja.

Zbog toga historičari i mudri učenjaci kažu: “Ko nauči historiju, produžio je sebi život, a ko je ne nauči neće okusiti slast života od njegove gorčine!” To je zato što je historija dodatno iskustvo, i njegovo iskustvo postaje mnogostruko veće i na taj način produžuje čovjeku život, postaju mu jasne zamke, nedostaci, pokazuju mu se znakovi moći i životne snage. Historijom otkrivamo ono što je bilo, postaje nam jasna naša sadašnjost, i s njom predviđamo našu budućnost.

Molim Allaha dž,š, da nam da snage da se vratimo svome, da čuvamo i njegujemo svoje, a da tuđe oštujemo.

Dan ašure – Dan propasti zulumćara i tirana

Dan ašure – Dan propasti zulumćara i tirana

Piše: Dr. Ragib es-Serdžani

Svaki musliman mrzi zulum i nepravdu i raduje se njenom porazu i nestanku, svejedno da li se zulum i nepravda činili muslimanima ili nemuslimanima. Zulum i nepravda su omraženi u svim oblicima. U hadisi-kudsiji, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi da je Allah, dž.š., rekao: ”O robovi Moji, Ja sam Sebi zabranio zulum (nepravdu), i vama to zabranjujem, pa ne činite zulum jedni drugima!” (Muslim)

Kada je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, učinio Hidžru u Medinu, zatekao je Jevreje da poste Dan ašure (deseti dan mjeseca muharrema), pa ih je upitao: ”Zbog čega postite ovaj dan?” Odgovorili su: ”Ovo je blagoslovljeni dan. Dan u kojem je Allah spasio Izraelćane od njihovog neprijatelja, pa je zbog toga Musa, a.s., postio ovaj dan.” Na to je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Ja sam preči Musau, a.s., od vas”, i postio je taj dan i naredio je muslimanima da ga poste. (Buharija i Muslim)

Na početku je taj post bio obavezan sve dok nije naređen post mjeseca ramazana. Od tada je post Dana ašure spušten na stepen nafile – dobrovoljnog posta.

No, i pored toga, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, skrenuo je pažnju muslimanima da ne zanemaruju post toga dana, rekavši: ”Post na Dan ašure briše grijehe od protekle godine.” (Muslim)

Ovdje se moramo zapitati: zašto tolika posvećenost ovom danu kod muslimana? Odgovor je vrlo jednostavan i jasan, kao što je i cilj veličanja ovog dana i posta u njemu uzvišen. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, želio je da se taj veliki dan nikada ne zaboravi i da on kod muslimana ne prođe tek tako a da o njemu ne razmišljaju. Želio je da se barem jednom u godini sjetimo ovog krupnog događaja i velike pouke koju on u sebi krije.

Naime, Jevreji su dugi niz godina živjeli pod teretom zuluma i tiranije, tako da su stekli dojam da je pobjeda i izbavljenje daleko. Nada u bolje sutra kod njih je bila gotovo umrla i bili su ubijeđeni da će faraon zauvijek ostati na vlasti i da će njegova zulumćarska vojska činiti nasilje nad Jevrejima makoliko se oni pokušavali suprotstaviti tom zulumu i tiraniji.

I šta se onda desilo? 

Desilo se to da je faraon poveo ogromnu vojsku da pređe preko mora, nakon što se ono, Allahovom voljom, otvorilo Musau, a.s., i njegovim sljedbenicima koji su bježali od faraonovog zuluma, pa se u jednom trenu u tom moru utopio i faraon i njegova vojska. Taj događaj nam je, kroz kur'ansko kazivanje, svima dobro poznat, i on je, prije svega, dokaz Allahove svemoći, ali isto tako i dokaz da će tirani i zulumćari nestati sa scene ma koliko njihova vlast trajala.

Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Allah ostavlja vremena zulumćaru, ali kada odluči da ga kazni, onda mu nema spasa.” Zatim je proučio ajet: ”Eto, tako Gospodar tvoj kažnjava kad kažnjava sela i gradove koji su nasilje činili. Kažnjavanje Njegovo je zaista bolno i strašno.” 

Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, želio nam je poručiti da nada u bolje sutra nikada ne smije umrijeti u našim srcima, bez obzira u kakvim iskušenjima živjeli. Iskušenja će sigurno proći i Allah će dati izlaz i olakšanje, jer ”sretan kraj pripada vjernicima.” (El-A'raf, 128.)

Zatim, poručuje nam da stradanje faraona kao zulumćara nije nikakva iznimka, već je to pravilo za sve zulumćare, kao što stoji u ajetu: ”A koliko je bilo nevjerničkih sela i gradova koje smo uništili i poslije kojih smo druge narode podigli!” (El-Enbija’, 11.)

Kako se samo duboka poruka krije u Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, riječima: ”Ovo je faraon našeg ummeta!”, koje je izgovorio na dan Bitke na Bedru kada je poginuo vođa nevjernika, Ebu Džehl.

Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, jednom riječju je povezao faraona iz Musaovog, a.s., doba, koji se u Kur'anu mnogo puta spominje, i Ebu Džehla, kako bi nam bilo jasno da faraon nije samo jedan čovjek koji je živio u određenom vremenu i obilježio ga zulumom i nepravdom, da bi onda zauvijek nestao zajedno sa svojim zulumom. On je zapravo simbol, slika i prilika zuluma i tiranije koja se ponavlja kroz ljudsku povijest u različitim osobama. U kur'anskoj slici faraona prepoznaje se slika i opis svih zulumćara i tirana kroz ljudsku povijest, njihov život, način razmišljanja i metode koje su koristili i koje koriste u sprovođenju svoje tiranije, kao i odnos i stav vjernika prema faraonskoj tiraniji. To je također i jedinstvena slika njihovog ponižavajućeg kraja i propasti,  bez obzira na njihovu oholost, prividnu moć i količinu učinjenog nasilja.

Gornjim riječima, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, ukazao nam je na neprolaznost, aktuelnost i svevremenost Kur'ana kao Allahove objave. I kad god muslimani čitaju kur'ansku pripovijest o faraonu iz Musaovog, a.s., vremena, pred sobom vide sliku faraona iz svoga vremena, kao i iz drugih vremena i perioda. Mnogo je faraona prodefilovalo Zemljom, samo što su u različite odore bili ogrnuti. Nekada su svoj zulum sprovodili u odjeći okorjelih pagana i idolopoklonika, nekada u mantijama krstaša inkvizitora, nekada u odjeći divljih tatarskih hordi, nekada u odori zapadnih kolonizatora i porobljivača, a nekada, bogami, i u odjeći muslimana.

Bilo ih je mnogo i bit će ih još mnogo, ali je jedno sigurno – sve njih čeka propast i ponižavajući kraj. Eto, to je pouka Dana ašure koju uvijek moramo imati na umu.

Dan ašure je blagoslovljen dan, u tom danu je poražena nepravda, u tom danu je pobijedila vjera u Allaha, u tom danu se pokazala Allahova svemoć i tiranska nemoć.

Molimo Allaha da nam omogući da doživimo takav dan u kojem ćemo gledati konačan poraz nepravde i tiranije i u kojem će se visoko podići zastava ponosa i dostojanstva vjernika. Amin!

Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Nesto o novoj hidzretsjih godini

https://www.scribd.com/doc/45067752/Poruka-Islama-https://www.scribd.com/doc/45067752/Poruka-Islama-Newsletters-2-DioNewsletters-2-Dio

Važnost iskrenosti u vjeri / The Importance of Sincerity in Religion

Važnost iskrenosti u vjeri

(zadnja hutba u mjesecu Zul Ka'detu- zadnja poruka)

Osnovna svrha za koju smo mi stvoreni ''ljudska bića'' jeste da obožavamo Allah dž,š: Ja sam stvorio Džinne i ljude samo da me obožavaju. Ez-Zarijat: 56.

Bez iskrenosti, obožavanje bilo koje vrste nema duhovne koristi. Obično mi vršimo djela u islamu sa namjerom da se pokažemo, da zadovoljimo druge, ili da dobijemo ovosvjetsku nagradu ili pohvalu. Onda kad ne dobijemo pohvalu ili nagradu koju tražimo, ili kada nema nikoga da se pokažemo, mi to isto djelo napuštamo.

Bilo koji čin/djelo religiozne predanosti, ne bi trebalo da bude u namjeri da se pokazujemo/pretvaramo. Kada pokazivanje postane dio samog djela, onda to djelo se pretvara iz jednog stanja u drugo tj; to djelo prelazi iz stanja hvalevrijednim djelom u stanje krivog djela, kao u slučaju onih koji klanjaju da budu viđeni; A teško onima koji, kada molitvu obavljaju, molitvu svoju kako treba ne izvršavaju, koji se samo pretvaraju. Al-Mauun: 107.

Osnovni uslov za Allahovo prihvatanje dobrog djela je ikhas (apsolutna iskrenost). I kada je u pitanju iskrenost u islamu, namjera/nijet je temelj.

Poslanik (SAWS) ukazao je na značaj namjere u nekoliko hadisa. U hadisu Ebu Hurejre r,a, Poslanik (SAWS) je rekao: ljudi će biti proživljeni (na Danu Sudjenjem) prema njihovim namjerama. Ibn Majah.

Prenešeno je od nekih selefa; Ko god bi volio da njegova dela budu potpuna, neka ima dobru namjeru. Ibn Redžeb, Jaami 'Uloom wal Hikam.

Ibn Adžlaan je rekao: "Djelo nije ispravno, osim u tri slučaja; Takvaluk/Bogobojaznost, dobra namjera/nijet i ispravnost", a Abdullah Ibn El-Mubarak je rekao: Možda se malo djelo uveća zbog namjere/nijeta, a možda se veliko djelo svede na minimum isto zbog namjere/nijeta". Smisao ovoga je da osoba može učiniti djelo koje izgleda beznačajano u vjeri, ali zbog iskrene namjere da bude Allahu drago djelo, na sličan način, osoba može učiniti ono što izgleda da je ogromno djelo, ali zato što njegova namjera nije bila iskrena, to djelo ima malo ili nikakvog značaja kod Allaha dž,š.

Riječ 'ikhlaas' potiče od arapske riječi akh-la-sa, koja u terminologiji dina/vjere znači da se djelo oslobađa od prikazivanja (ri'yaa). Ovo značenje se nalazi u Allahovim rečima: Ali oni koji se pokaju i poprave i koji čvrsto Allaha prihvate i vjeru svoju u Allaha iskreno ispolje, biće s vjernicima, a Allah će, sigurno, vjernicima veliku nagradu dati. "An-Nisa: 146.

Svrha istinskog islama jeste da ostaje religija Allaha dž,š, i da je to isključivo Njegovo. Islam ne pripada nama, nismo slobodni da napravimo  islam onako kako nama paše, ili da dodamo ili oduzmemo od islama što god hoćemo. Dakle, svako djelo da bi bilo primljeno kod Allaha, moramo biti iskreno prema Allahu, tj; da imamo iskren nijet. Namjera osobe je više važna nego samo njegovo djelo.

Iskrenost sama po sebi može biti teška: iskrena namjera može biti težak poduhvat za mnoge od nas, a mnogi i ne znaju šta je iskrenost ili da se osoba sama zavarava i da veruje u to da je iskren, a u stvari nije. Bilo je prenešeno da je Seh'l ibn Abdullah da je Et-Tustari rekao: Nema ničeg teže za samog sebe od iskrenosti.

Od mnogih razloga zbog kojih ljudi trpe duhovnu disfunkciju i idući napred i nazad u svojoj vjeri, postoje dva vrijedna pomena ovde; Prvo je da mnogi muslimani ne smatraju/ne misle da će biti iskušavani u svom vjerovanju. Oni žele da sve bude onako kako oni žele, u svim vremenima bez ikakvih izazova. Ovo je nerealno kako Allah jasno kaže: Misle li ljudi da će biti ostavljeni na miru ako kažu: "Mi vjerujemo!" i da u iskušenje neće biti dovedeni? Realnost je da vjerovanje mora biti testirano djelima, da potvrdi istinu onih koji su iskreni ili ospori one koji lažu. A Mi smo u iskušenje dovodili i one prije njih, da bi Allah sigurno ukazao na one koji govore istinu i na one koji lažu. Al-Ankabuut: 3.

Drugi uzrok duhovne disfunkcije kada je u pitanju iskrenost, jeste to što kada osoba nije svijesna onoga što je iskrenost, pa samim tim i zanemaruje njegovog značaj. Ovo se vidi kod mnogih ljudi koji svoj islam smatraju prolaznim mamcem. Kad ljudi nisu iskreni u svom verovanju, i oni se lahko predaju kad god stvari ne idu na način kako oni vole; Ima ljudi koji se Allahu klanjaju, ali bez pravog uvjerenja; ako ga prati sreća, on je smiren, a ako zapadne i u najmanje iskušenje, vraća se nevjerstvu, pa tako izgubi i ovaj i onaj svijet. To je, uistinu, očiti gubitak.! Al-Hajj: 11.

Još jedan problem je u tome što mnogi ljudi žele da umire sve strane, ili da ostanu neutralni u svim pitanjima koja utiču na pitanja vjere. Da bi bio iskreni Allahov rob, moramo biti spremni da ostanemo pristojni tokom teškoća i lahkoća.

Polahko ali sigurno ulazimo u vrijeme Dedžala (Antihrista). Istina se prikazuje kao neistina i pogrešno, a neistina i pogrešno kao istina i dobro!

Moj savjet za sve nas je da ostanemo čvrsti i iskreni u našoj vjeri tokom ovog vremena i tokom vremena koja nam dolaze, i da činimo djela u ime Allaha dž,š. U suprotnom, bit ćemo poljuljani kao kad vjetar puše, sad desno sad lijevo.

Iskrenost može osloboditi čoveka zbunjenosti, robovanja ljudima i da pročisti i prosvijetli ljudsku dušu i da je učini da robuje samo Allahu dž,š.

Kada osoba nije iskrena u vezi sa svojim vjerovanjem i djelima koja čini, takvi će biti stalno razočarani, jer duhovna nagrada za dobra djela može doći samo od Allaha dž,š; Niko drugi ne može da nadoknadi duši za ono što radi. Takve osobe će se često žale kako su radile to i to i da ih niko ne cijeni niti ono što su oni uradili. Beskrajnost i neiskrenost je siguran recept za duhovni bankrot.

August 18-2017 / 26-Zul-Ka’dah 1438H

Iskrenost u slijeđenje, kur'ansko kazivanje / Sincerity in following, Qur'anic story

Iskrenost u slijeđenje, kur'ansko kazivanje

Draga braćo,  sva kur'anksa kazivanja su jednako važna, ipak, kazivanje o Musa a,s, i njegovom narodu su posebno zanimljiva i poučna.

Musa, a,s, je vjerovjesnik s kojim je Uzvišeni Allah dž,š, govorio na Sinaju. On se rodio i rastao u okrilju Allahove milosti unatoč faraonove oholosti. On je svoj narod poveo iz ropstva u slobodu s vjerom u Boga dž,š, i nadom u spas i pobjedu. On je imao rođenog brata koji mu je pomagao. Ali, Musa a,s, je imao, i onog Samiriju koji mu je odmagao, koji mu je rođenog brata i cijeli narod njegov na krivi put navodio. Zaslijepljen idejom o ''zlatnom teletu'', Samirija nije vidio blagodat spasa od faraonovog ropstva, nije razumio Musaov boravak na Sinaju, i nije prihvatio Allahove zapovijedi Benu Israilu. Umjesto toga, Samirija je „pa im izlio tele koje je davalo glas kao da muče, i oni su onda rekli: "Ovo je vaš bog i Musaov bog, on ga je zaboravio! Sura Taha 88.

Kada se, nakon četrdeset dana, Musa, a,s, vratio sa Sinaja gdje je čuo sve važne Allahove zapovijedi, imao je šta vidjeti – njegov narod se klanjao Samirijevom zlatnom teletu. “O Harune, - povika Musa – šta te je spriječilo kada si ih vidio da su zalutali, da za mnom nisi pošao? Zašto nisi zapovijed moju poslušao!? Taha 92-93.

”O sine majke moje – reče Harun – ne hvataj me za bradu i za kosu moju! Ja sam se plašio da ti ne rekneš: Napravio si podjelu među sinovima Israilovim i nisi postupio onako kako sam ti rekao!“. Taha 94.

Ovo kur'ansko kazivanje o Musau, Harunu i Samiriji nudi nam se da shvatimo koliko je važno čuvati jedinstvo naroda, pa i onda kad Samirija napravi zlatno tele, jer grijeh zlatnog teleta – kako nam sugerira Harun – je lakši od grijeha razdora i podjele među ljudima.

Jer, ljudi se lakše oslobađaju od zablude nego od zavade. To je zato što smutnja, zavada i podjela među ljudima zbog vjere, nacije ili rase uzrokuje kolektivnu nesreću, dok su zabluda i krivovjerje čin individulane svijesti koja se vremenom pomjera ili mijenja prema istini.

Draga braćo, hoćemo li mi krenuti putem Musa'a a,s, ili će krenuti putem Samirija? Hoćemo li se klanjati ''teletu'' tj; prihvatiti zabludu, i ne islamski način življenja ili ćemo prihvatiti vjerovanje u Boga dž,š,?

Hoećmo li biti poput Haruna a,s, i trpiti Samiriju tj; zabludu, samo zato da bi sačuvali svoje jedinstvo, kako se nebi podjelili!? Nismo li i mi narod/muslimani poput naroda Musaovog kojem je Allah pomogao da se spasi od Faraonovog zuluma?

Jer draga braćo, Faraonov zulum se još širi Zemljom, ali i pored zuluma i nepravde prema nama, opet smo mi narod kome Allah pomaže. I, nismo li i mi narod koji, nakon svega što nam se dogodilo i još se događa, treba da sluša Allahove zapovijdi koje Musa, a,s, donosi sa Sinaja?

I treba da razumije Harunovu poruku da se ne smije praviti među ljudima podjela ni onda kada neki krenu krivim putem, a kamoli onda kad većina krene pravim putem.

Ja molim uzvišenog Allaha dž,š, da budemo od onih koji će odbiti da se klanjaju zlatnom teletu! I da odbijemo poziv Samirija i svih onih koji zovu u zabludu i nepokornost uzvišenom Allahu. Molim Allaha dž,š, da budemo od onih koji će prihvatiti poziv Musa'a a,s, i onih koji pozivaju tom putu.

Da odbijemo međusobnu podjelu i prihvatio Harunovu pobjedu jedinstva i sloge. Mi se ne djelimo po mezhebima, po rasi, po boji kože jezika i kulture, mi smo muslimani, naša vjera je islam, naša Knjiga je Kur'an, naš poslanik je Muhammed a,s, i svo ostali.

Mi smo dovoljno zreli da znamo praviti razliku između pravog i krivog puta u vjeri. No, to ne znači da mi ne želimo od nikoga ništa učiti. Naprotiv, mudrost je izgubljena stvar, pa gdje god je nađeš uzmi je. Ali, mi smo dovoljno svjesni da je naše pravo i obaveza da za svoju sudbinu budemo sami odgovorni.

Stoga ne treba bježati od slobode da bi se izbjegla odgovornost. Ne treba se bojati samoga sebe. Treba biti hrabar i preuzeti odgovornost pred Bogom i svijetom. Treba biti iskren sa samim sobom. Nije dovoljno da se samo volimo u vjeri, već je potrebno da se i međusobno poštujemo u poslu.

Ne smije nas niko dijeliti na prave i krive muslimane, na vehabije i sufije, na sunnije i šije, na vjernike i nevjernike, na patriote i izdajnike.  Ne smijemo slijediti one koji šire smutnju među nama, jer “grijeh smutnje  gori je od grijeha ubojstva“ – kaže se u Kur'anu. Mi smo takvi kakvi smo – ni najbolji, ali ni najgori.

Imamsedin / August 11^th 2017 / Dhul Qa’dah 19^th 1438H

Islamski način života - Ključni principi za uspjeh (drugi dio) slamic Way of Life – The Key Principles to Success (part 2)

Islamski način života - Ključni principi za uspjeh (drugi dio)

treća ševalska poruka (hutba)

Pored zadovoljstava i nagrade na budućem svijetu, druga glavna uloga koju religija ili vjera obavlja jeste podučavanje moralnim principima.

Štaviše, ovi moralni principi ne treba samo da se čitaju ili razumiju, nego ih treba staviti u praksu (pretvoriti ih u djelo) na ovom svijetu tako da sljedbenici religije predstavljaju svoju religiju na najbolji način i na osnovu života koji žive, tako da bi dobili odgovarajuću nagradu na Budućem Svijetu. 

Islam je kompletan kod života i nudi detalje o svakom aspektu života. Prema tome, sljedeći instrukcije i upute islama, možemo na najbolji način živjeti svjetski život moralnih vrijednosti.

Međutim, postoje i drugi koji misle da sljeđenje islamskih moralnih principa i vrijednosti, ustvari islam otuđuje i odvodi od ovog svijeta i ometa njihov način ostvarivanja uspjeha u ovom životu, na dunjaluku. Takva koncepcija o islamu je pogrešna i nema nikakve veze sa pravom porukom islama.

Islam ohrabruje svoje sledbenike da žive ovaj svetski život na najbolji način i protivi se apstinenciji i samoodricanju. Govorili smo o 3 ključna principa za uspjeh i to: 1- Vjerovanje u Allaha dž,š, 2- Postojanst i stabilnost, 3- Težnja ka dobru, danas govorimo o još tri.

4- Savjetovanje sa drugima: Drugi važan islamski princip koji može pomoći u postizanju uspjeha u životu je konsultacija sa drugima. To je jedan od najvažnijih aspekata odlučivanja, koji ljudi ignorišu prvenstveno zbog svoje arogancije i utiska da sve to znaju. Kad se osoba konsultuje sa drugima u vezi sa bilo kojim pitanjem, šanse su da osoba dobije uvid u neku novu perspektivu, koja u početku ne bi bila jasna osobi, pa bi se postigla bolja odluka koja garantira uspjeh. Allah dž,š kaže u suri Ali Imran 159: i dogovaraj se s njima.

Zbog toga, bez obzira da li imate sva znanja koja su potrebna za donošenje odluke, mudra podloga koja garantuje uspjeh je konsultacija sa drugima.

5- Učinite lakšim drugima život: Jedan od glavnih problema sadašnjeg svijeta je to što se ljudi trude da olakšaju svoj život na račun drugih. Ovaj pristup je pogrešan, a islamski princip je da se život drugih učini lahkim kako bi postigli uspjeh. U Kur'anu, Allah dž,š, kaže u suri El-Kasas 77: "I nastoj da time što ti je Allah dao stekneš onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio na ovome svijetu i čini drugima dobro, kao što je Allah tebi dobro učinio, i ne čini nered po Zemlji, jer Allah ne voli one koji nered čine."

Prema tome, treba pokušati da učinimo dobro drugima i učinimo njihove živote lahkim, pošto je nagrada od Allaha dž,š. U pogledu nagrade za dobra djela, Allah dž,š, kaže u suri Junus 26: One koji čine dobra djela čeka nagrada, i više od toga!

Prema tome, kada se dobro radi sa drugima, musliman mora zapamtiti da je nagrada od Allaha dž,š, i ta nagrada je jedini uspjeh koji osoba treba da poželi.

6- Razlikovanje dobra od lošeg: Ovaj svijet je pun iskušenja, ako se sa ovim iskušenjima ne postupi na lijep i pravi način, odvest će nas u neznanje a da to i ne osjetimo. Stoga, kako bi to učinili, musliman bi trebao da razlikuje između ispravnog i pogrešnog i zastupa pravdu i zabranjuje krivdu i pogrešno da bi postigao usjpeh u pravom smislu. Allah dž,š kaže u suri Ali Imran 110: Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: tražite da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Allaha vjerujete.

Stoga, kako bi se postigao uspeh na islamskim principima, vjernik treba da se uzdrži od lošeg i da se obavezuje da čini dobro bez obzira na okolnosti.

Zaključak, kao što smo spomenuli i ranije, da je islam kompletan kod života, a ako muslim želi da uspije na ovom kao i budućem životu, najbolji način i solucija za to je da se ponaša i obnaša po islamskim principima.

Imamsedin – Juli - 14-2017 / 20-Ševval – 1438h

Islamski način života - Ključni principi za uspjeh / Islamic Way of Life – The Key Principles to Success

Islamski način života - Ključni principi za uspjeh (prvi dio)

2 ševalska poruka

Pored zadovoljstava i nagrade na budućem svijetu, druga glavna uloga koju religija ili vjera obavlja jeste podučavanje moralnih principa.

Štaviše, ovi moralni principi ne treba samo da se čitaju ili razumiju, nego ih treba staviti u praksu (pretvoriti ih u djelo) na ovom svijetu tako da sljedbenici religije predstavljaju svoju religiju na najbolji način i na osnovu života koji žive, tako da bi dobili odgovarajuću nagradu na Budućem Svijetu.  

Islam je kompletan kod života i nudi detalje i spominje o svakom aspektu života. Prema tome, sljedeći instrukcije i upute islama, možemo na najbolji način živjeti svetski život moralnih vrijednosti.

Međutim, postoje i drugi koji misle da sljeđenje islamskih moralnih principa i vrijednosti, ustvari islam otuđuje i odvodi ih od ovog svijeta i ometa njihov način ostvarivanja uspjeha u ovom životu, na dunjaluku. Takva koncepcija o islamu je pogrešna i nema nikakve veze sa pravom porukom islama.

Islam ohrabruje svoje sledbenike da žive ovaj svetski život na najbolji način i protivi se apstinenciji i samoodricanju.

Veruj u Allaha dž,š: Veruj u Boga dž,š: Prva i najvažnija stvar koja može pomoći vjerniku da živi život na islamski način, te da postigne uspjeh kroz to vjerovanje u Jednog Boga dž,š.

Kada se vjerovanje vjernika povećava (kad se njegov iman poveća) u Allahu Svemogućeg i kad shvatimo činjenicu da je Allah Svemogući Jedini dobavljač, obskrbitelj i da sve dolazi upravo od Njega dž,š, onda vjerovanje vernika postaje snažno i iz ovoga uvjerenja sve aktivnosti koje radimo i za koje se poduzmemo, dolaze sa ubeđenjem, a kada se nešto uradi sa ubjeđenjem, šanse za uspjeh ogromne.

Allah dž,š, kaže u suri El-Bekare 165: Ima ljudi koji su umjesto Allaha kumire prihvatili, vole ih kao što se Allah voli, ali pravi vjernici još više vole Allaha. A da znaju mnogobošci da će onda kada dožive patnju – svu moć samo Allah imati i da će Allah strahovito kažnjavati.

Dakle, u životu povećano verovanje vjernika u Allaha dž,š, je znak njegove ili njene diferencijacije (različosti) od ostalih religija i njihovih sledbenika, i to je to verovanje što će vjerniku donijeti uspjeh.

Postojanost: drugi glavni islamski životni element koji može pomoći osobi da postigne uspjeh je postojanost, čvrstina, stabilnost.

Kada je osoba nepokolebljiva u vremenima teškoća ili konstantno radi u normalnim okolnostima sa stabilnošću, krajnji rezultat je uspjeh u svakoj aktivnosti. Allah dž,š, nam govori u suri Ali Imran 200: O vjernici, budite strpljivi i izdržljivi, na granicama bdijte i Allaha se bojte, da biste postigli ono što želite!

Prema tome, ako musliman želi postići uspjeh, moramo biti čvrsti u svakoj situaciji koju poduzmemo i u bilo kom poslu koji radimo svakodnevno.

Težimo ka dobru: Još jedan islamski princip koji je osnova za život, koji garantuje uspjeh na ovom i onom svijetu, je težnja za dobrim. Biti musliman, primarna je obaveza da bude dobar i da se trudi da širi dobrotu. Kada je svugdje dobrota, krajnji rezultat je uspeh za sve.

Allah dž,š, govori o tome u Kur'anu na sledeći način u suri Ankebut 69: One koji se budu zbog Nas borili Mi ćemo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti; a Allah je, zaista, na strani onih koji dobra djela čine!

Stoga, ako se neko želi kretati na putu dobra i da dobija uputstva od strane Allaha dž,š, onda je imperativ boriti se, i to na putu dobrote za veću uputu i naknadnu nagradu.

Imamsedin / July 7^th, 2017 / Shawwal 13^th 1438h

Život poslje ramazana / Life After Ramadan

Život poslje ramazana
1 ševalska poruka

Kaže uzvieni u suri Junus 58: Reci: "Neka se zato Allahovoj blagodati i milosti raduju, to je bolje od onoga što gomilaju." 

قُلْ بِفَضْلِ اللَّـهِ وَبِرَحْمَتِهِ فَبِذَٰلِكَ فَلْيَفْرَحُوا هُوَ خَيْرٌ مِّمَّا يَجْمَعُونَ

Ovo su dani veselja za milione muslimana širom svijeta, ali isto tako i su i tužni dani jer nam je otišao blagoslovljeni mjesec, zahvalni smo dragom Allahu što smo ispostili ramazan. To je mjesec čij cilj je da se čovjek približi Allahu dž,š, da očisti srce, misli, dušu i tijelo. Osjetili smo posebnu slast imana tokom mjeseca ramazana, a u ovim danima se veselimo sa svojim porodicama, prijateljima uz ukusnu hranu svih vrsta.

Dok se veselimo, možemo se sjetiti da imamo takođe još jedno veliko veselje. On (šejtan) je bio zatvoren, zavezan u lance tokom ramazana, ali je opet pušten na slobodu. U proteklom mjesecu je samo posmatrao milione ljudi koji su punili džamije, klanjali tokom noći, upućivali dove Allahu dž,š, koji su djelili sadaku, koji su činili mnoga dobra kao nikad do tada.

Takođe je mogao vidjeti one koji nisu postili prije pa su počeli postiti, oni koji su pili, prestali su piti, oni koji nisu klanjali počeli su klanjati, oni koji nisu učili Kur'an i nisu ga otvarali tokom cijele godine su počeli da ga uče. Viđao je muslimane koji su zavidjeli jedni drugima koji su ipak stali u jedan saf da klanjaju, pa su postali bliska braća, prije su bili udaljani jedan od drugog jer ih je uspio zavesti i posvađati prokleti šejtan. On je bio svezan u lance a ljudi su bili slobodni, on je bio sprečen kako bi se mi oslobodili.

Da li ste vidjeli ljude koji žive radi nečeg? Jedu, piju, dišu, umiru radi svog posla! Zamisli te ljude da im je kojim slučajem zabranjeno da uživaju u svojim strastima, ne samo to, nego zamisli kako bi se oni osjećali da im se njihov trud uništi ispred njihovih očiju. Nemaju kontrole niti to mogu promjenuti to što se desilo. Svakako da bi bili nesretni, žalosni, i ljuti. A ako bi im se dala ponovo snaga i sloboda onda bi oni u najmanju ruku pokušali da poprave ono što je uništeno.

Od svih ne ljudskih stvoernja, prokleti šejtan je vjerovatno najviše posvećen svome cilju! Ali, draga braćo, njegov cilj i misija nije da gradi i popravlja, nego da ruši i razvaljuje. Njegov cilj je da zavodi i da spaljuje poput njegove prirode. Govoreći Gospodaru rekao je u suri Sad 82, 83: "E tako mi dostojanstva Tvoga" – reče – "sigurno ću ih sve na stranputicu navesti, osim Tvojih među njima robova iskrenih!" 

قَالَ فَبِعِزَّتِكَ لَأُغْوِيَنَّهُمْ أَجْمَعِينَ ﴿٨٢﴾ إِلَّا عِبَادَكَ مِنْهُمُ الْمُخْلَصِينَ

Sad kad je slobodan, on, ne samo da ide prema nama sa namjerom, on nama dolazi sa osvetom.

Post je dizajniran od strane Allaha dž,š, da bi nama post povećao takvaluk, vrlo često riječ takva se prevodi kao bogobojaznost, ali njegov jezički korjen je od zaštite od ozljede, povrede, štete. A post je štit koji nas čuva od štete drugih, i od štete nas samih, drugim riječima; da nas čuva od nas i našeg vlastitog zla i od drugih i njihovog zla.

Post je štit koji nas čuva da ne budemo spaljeni šejtanskim trikovima i na kraju najvažnije da ne budemo spaljeni vatrom. Jedan od šejtanskih trikova (zamki) je da nas uvuče u fizičke užitke. On želi da se odamo životinjskim tendencijama unauar nas samih i da nas natjera da slijedimo ove užitke koji se završavavaju sami po sebi, a ne kao sredstvo za život i zakonsko blagostanje.

Iz Allahove dž,š, milosti prema nama , On uzvišeni nam stavlja restrikcije prema ovim užitcima tokom posta, tako da ne bi sebi naškodili. Tokom posta, naša  veza sa ovim vrstava strasti postaje manje obuzeta žovotinjski, a više odgojena i disciplinirana.

Zato, kad se završi mjesečni trening i kad se vratimo na bojno polje sa šejtanom, njegovi načini i trikovi su po restrikcijama. Ako mi odaberemo i proširimo te puteve i ponovo se vratimo našim željama, pozivamo ga da uđe u vene kroz koje naša krv teče. A ako mi hranimo ove instiktualne apetite u modernizaciji i kroz odgovarajuće kanale, onda šejtan nema pristupa koliko on hoće, tako postajemo oslobođeni da više njegujemo duhovni odnos sa Allahom dž,š, tokom cijele godine. 

Uzvišeni veli u suri Nur 21: O vjernici, ne idite šejtanovim stopama! Onoga ko bude išao šejtanovim stopama on će na razvrat i odvratna djela navoditi. A da nije Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove, nijedan se od vas ne bi nikad od grijeha očistio; ali Allah čisti onoga koga On hoće. Allah sve čuje i sve zna.

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا لَا تَتَّبِعُوا خُطُوَاتِ الشَّيْطَانِ ۚ وَمَن يَتَّبِعْ خُطُوَاتِ الشَّيْطَانِ فَإِنَّهُ يَأْمُرُ بِالْفَحْشَاءِ وَالْمُنكَرِ ۚ وَلَوْلَا فَضْلُ اللَّـهِ عَلَيْكُمْ وَرَحْمَتُهُ مَا زَكَىٰ مِنكُم مِّنْ أَحَدٍ أَبَدًا وَلَـٰكِنَّ اللَّـهَ يُزَكِّي مَن يَشَاءُ ۗ وَاللَّـهُ سَمِيعٌ عَلِيمٌ

Tokom mjeseca ramazana možda smo stekli više duhovne svijesti, čistoće i pažnje, čak možda i želju da budemo bolji musmimani, bolji vjernici itd. Ne dozvoli da ta osjećanja nestanu samo zato što je ramazan prošao. Ali je sjenka ramazana ostala, sjenka Allahove mislosti je vječna.

-->

Prije nego se vratimo svojim poslovima i preokupaciji sa obavezama, sad je vrijeme da uvedemo sve dobre navike koje smo stekli u mjesecu ramazanu, nemojmo ih baciti u zaborav.

-->

June 30^th 2017/ 6^th Shawwal 1438h

Poruka ramazanskog bajrama - The message of the Eidul Fitr

Poruka ramazanskog bajrama 2017-06-24

Draga braćo, danas je naš dan veselja i obilježavanja ramazanskog bajrama, i kako bi obilježili kraj blagoslovljenog mjeseca ramazana. Tokom ramazana postili smo Allaha radi a ne radi sebe, nismo gladovali od zore do mraka kako bi smršali i kako bi dobro i zdravo izgledali, to nije cilj ramazana.

Postili smo kako bi pokazali iskazali svoju pokornost Allahu dž,š, kako bi bili bliži Njemu. Nismo postili samo svojim stomacima, nego i sa svim svojim bićem, sa ušima, očima, jezikom i srcem. Ostavili smo sve ono što bi činilo Gospodara nezadovoljnim. Postili smo kako bi nas uzvišeni Allaha dž,š, upisao i ubrojao sa onima koji su Njemu poslušni.

Sada, kad je ramazan otišao, bi trebali da imamo više bogobojaznosti, i straha. Najvažnija stvar sad trenutno je da se ne vraćamo starim stopama, navikama koje smo praktikovali prije ramazana. Moramo se potruditi da potraje ova ljepota ramazanskih tragova što duže. Jedan cijeli mjesec smo se kontrolisali, odgajali i uzdizali svoj nefs na viši nivo. Naučili smo da se kontrolišemo, da kontrolišemo svoj ego, glad i žeđ, odbacili smo srdžbu, ogovaranje, potvaranje, očistili smo duše od pohlepe i jezike od ružna govora.

Sad smo najbliže onome što nam Kur'an govori a to je ''čisto srce – kalbun selim'' a to nam je ujedno i karta za Dženneta. Kaže uzvišeni u suri Šuara 88: Na Dan kada neće nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti, samo će onaj koji Allahu srca čista dođe spašen biti.

Poslanik a,s, kaže: Najbolja djela su ona koja se čine konstantno. Ma kolika bila, najbitnije je da se čini konstantno i u ime Allaha dž,š. Jer mala djela prelaze u velika kad se redovno čine, te nam pomažu da uzgajamo lijep karakter, a to je kontinuitet. Zato draga braćo, dragi vjernici, ne podcjenjujte od dobrih dijela ništa.

Sjetite se priče koju je poslanik a,s, ispričao o ženi koja je bila prostituka, koja je napojila žednog cuku koji je uspio da praživi skoru smrt, zbog tog djela Allah dž,š, joj je oprostio grijehe i uveo je u Džennet.

Draga braćo isto se sjetite onih koji se vesele bajramu na drugačiji način nego mi ovdje, sjetimo se braće u Gazi, Iraku, Siriji, Jemenu, Burmi i na drugim mjestima. Allah dž,š, je nas počastio sa sigurnošću, vrlo često zaboravljamo koliko smo sretni, moramo biti zahvalni na takvoj slobodi, i rahatluku koji uživamo ovdje u ovoj zemlji.

Znamo da postoji islamofobija, ali stvari mogu biti bolje kao što mogu biti i lošije nego što su sad, sve je do nas. Svi problemi koji se dešavaju u svijetu a pogotovo među muslimanima imaju svoj razlog i svoj povod. Ali draga braćo nije dobro da mi sjedimo u kućama na ugodnim sećijama i žalimo se i kritikujemo sve i svakog, baz da pokušamo nešto da uradimo. Mnogi od nas misle da su bespomoćni, da su problemi pregolemi da ih riješimo ili da nešto promjenimo. A da izgubiš nadu je grijeh dragi brate, jer uzvišeni kaže; A Allahova pomoć i pobjeda je blizu. Svako od nas je odgovoran onoliko koliko može uraditi a nikako preko toga, zato ne podcjenjuj  male stvari koje možeš da učiniš, da pomogneš i da ublažiš nečije muke bar na kratko. E zato ćeš biti pitan.

Jedna od najvrijednijih lekcija kojima nas naš poslanik a,s, uči jeste da naporno radimo i da ispunimo potrebe drugih. Nemoj se plaho sikirat za sebe, Allah dž,š, će se pobrinuti za sebe i dat će ti i ispuniti tvoje potrebe, ali kad se ti budeš brinuo za druge.

Kad je došao u Medinu poslanik a,s, je održao govor koji se i dans studira i analizira; Širite selam, mir, hranite siromahe, čuvajte rodbinske veze, klanjaj noću dok drugi spavaju, ući ćete u Džennet. Imam Tirmizi. Ovo je ljepota islama, koja je stala u jednu rečenicu!

Bajram Šerif Mubarek Olsun!

Imamsedin / June-25^th 2017 / 1sr Shawwal 2438h