HISTORIJA PETOG ISLAMSKOG ŠARTA – HADŽDŽ
Uvod
إِنَّ الْحَمْدَ لِلَّهِ، نَحْمَدُهُ وَنَسْتَعِينُهُ وَنَسْتَغْفِرُهُ، وَنَعُوذُ بِاللهِ مِنْ شُرُورِ أَنْفُسِنَا وَمِنْ سَيِّئَاتِ أَعْمَالِنَا، مَنْ يَهْدِهِ اللهُ فَلَا مُضِلَّ لَهُ، وَمَنْ يُضْلِلْ فَلَا هَادِيَ لَهُ
Sva hvala pripada Allahu. Njega hvalimo, od Njega pomoć i oprost tražimo. Utječemo se Allahu od zla naših duša i od loših djela naših. Koga Allah uputi, niko ga ne može u zabludu odvesti, a koga On ostavi u zabludi, niko ga ne može uputiti.
وَأَشْهَدُ أَنْ لَا إِلَهَ إِلَّا اللهُ وَحْدَهُ لَا شَرِيكَ لَهُ، وَأَشْهَدُ أَنَّ مُحَمَّدًا عَبْدُهُ وَرَسُولُهُ
Svjedočim da nema boga osim Allaha Jedinog, Koji sudruga nema, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik.
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا اتَّقُوا اللَّهَ حَقَّ تُقَاتِهِ وَلَا تَمُوتُنَّ إِلَّا وَأَنتُم مُّسْلِمُونَ
“O vjernici, bojte se Allaha onako kako Ga se treba bojati i ne umirite osim kao muslimani.” (Ali ‘Imran, 102)
Prvi dio hutbe
Draga braćo i sestre u islamu,
Danas se okupljamo kako bismo razmišljali o jednom od najvećih i najuzvišenijih temelja naše vjere – hadždžu, putovanju Allahovoj Časnoj Kući. Hadždž nije samo putovanje tijela, već i putovanje duše; povratak korijenima naše vjere, stopama Ibrahima, alejhis-selam, i odaziv pozivu koji odzvanja kroz stoljeća.
Arapska riječ „hadždž“ nosi značenje namjere, ciljanog puta i odlučnosti da se učini nešto veliko i važno.
Posebnost hadždža među pet islamskih šartova
Hadždž je jedan od pet stubova na kojima počiva islam: šehadet, namaz, zekat, post i hadždž.
Ali hadždž ima posebno mjesto među njima. Glavna razlika između hadždža i ostalih stubova jeste to što je hadždž obavezan samo jednom u životu za onoga ko je u mogućnosti da ga obavi.
Šehadet nosimo kroz cijeli život. Izgovaramo ga u svakom namazu, slušamo ga u svakom ezanu i on ostaje temelj naše vjere.
Drugi stub je namaz. Imamo pet dnevnih namaza, sunnete prije i poslije njih, noćni namaz, dobrovoljne namaze i posebne namaze. Namaz je svakodnevno prisutan u životu vjernika.
Zatim dolazi ramazanski post, koji se vraća svake hidžretske godine.
Potom imamo zekat, koji je također obavezan jednom godišnje za one koji ispunjavaju uslove i posjeduju nisab.
A onda dolazimo do petog stuba – hadždža. Hadždž je obavezan samo jednom u životu, za onoga ko je sposoban da ga obavi.
Pogledajte mudrost ovog redoslijeda:
- jedan stub je trajan,
- jedan je svakodnevan,
- neki su godišnji,
- a hadždž ima posebnu prirodu – jednom u životu.
Postepenost objave islamskih propisa
Da bismo pravilno razumjeli hadždž, potrebno je razumjeti kako su islamske obaveze objavljivane. One nisu propisane odjednom, nego postepeno.
Namaz je bio među prvim obavezama u Mekki. U prvim godinama Objave Allahov Poslanik ﷺ klanjao je ujutro i navečer. Pet dnevnih namaza postali su obavezni kasnije, pred samu Hidžru, otprilike godinu i po do dvije prije preseljenja u Medinu.
Nakon šehadeta, namaz je bio prva velika obaveza.
Post je propisan druge godine po Hidžri. Uzvišeni Allah kaže:
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا كُتِبَ عَلَيْكُمُ الصِّيَامُ كَمَا كُتِبَ عَلَى الَّذِينَ مِن قَبْلِكُمْ لَعَلَّكُمْ تَتَّقُونَ
“O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je bio propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni.” (El-Bekare, 183)
I zekat je propisan druge godine po Hidžri. Tako su iste godine uspostavljene dvije velike obaveze: post i zekat.
Medina je bila mjesto gdje su praktični propisi islama upotpunjeni. Muslimanska zajednica je tada postajala društvo, pa su zato propisi detaljnije objavljivani.
Kada je hadždž postao obavezan?
Najispravnije mišljenje učenjaka jeste da je hadždž propisan devete godine po Hidžri, pred kraj života Allahovog Poslanika ﷺ.
Poslanik ﷺ je obavio Oprosni hadždž desete godine po Hidžri, a preselio je na Ahiret jedanaeste godine.
Dakle, peti stub islama objavljen je veoma kasno, pred kraj njegovog mubarek života.
To nam pomaže da razumijemo hadis Džibrila, kada je melek Džibril došao u ljudskom liku i pitao Poslanika ﷺ o islamu, pa je on odgovorio:
“Islam je da svjedočiš da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, da obavljaš namaz, daješ zekat, postiš ramazan i obaviš hadždž Allahovoj Kući.”
Ovaj hadis je došao nakon što su svi stubovi bili upotpunjeni.
Mnogi ljudi misle da su muslimani od samog početka znali svih pet stubova islama u ovom obliku, ali nije bilo tako. Stubovi su objavljivani postepeno, korak po korak, više od dvadeset godina, dok islam nije upotpunjen.
Danas i mala djeca znaju napamet pet islamskih šartova, ali ashabi nisu primili islam na taj način. Njima je trebalo više od dvadeset godina da svi stubovi budu objavljeni.
Uslovi za hadždž – sposobnost i mogućnost
Uzvišeni Allah kaže:
وَلِلَّهِ عَلَى النَّاسِ حِجُّ الْبَيْتِ مَنِ اسْتَطَاعَ إِلَيْهِ سَبِيلًا ۚ وَمَن كَفَرَ فَإِنَّ اللَّهَ غَنِيٌّ عَنِ الْعَالَمِينَ
“Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj koji neće da vjeruje – pa Allah je zaista neovisan od svjetova.” (Ali ‘Imran, 97)
Hadždž je vezan za mogućnost – istita‘ah. To nije spomenuto na isti način kod namaza ili posta, ali kod hadždža jeste, jer je hadždž poseban ibadet.
Učenjaci su ovu mogućnost podijelili na nekoliko vrsta:
- Finansijska sposobnost – da osoba može pokriti troškove hadždža.
- Mentalna sposobnost – da je psihički sposobna.
- Fizička sposobnost – da je zdravstveno sposobna.
- Sigurnost puta – da je put siguran i pristupačan.
Učenjaci fikha naglašavaju da je hadždž:
- obavezan jednom u životu,
- i obavezan odmah kada se ispune uslovi.
Kažu:
الْحَجُّ فَرْضٌ عَلَى الْفَوْرِ
„Hadždž je obaveza koja se mora izvršiti bez nepotrebnog odgađanja.“
Hanefijski mezheb posebno naglašava ovu stvar. Ako čovjek ispuni uslove, a bez opravdanja odgađa hadždž, smatra se grješnim.
Allahov Poslanik ﷺ je rekao: “Allah vam je propisao (naredio) hadždž.” Tada je El-Akra‘ ibn Habis upitao: “Da li svake godine, Allahov Poslaniče?” Poslanik ﷺ je šutio, a zatim rekao: “Kada bih rekao da, postalo bi vam obavezno svake godine, a vi to ne biste mogli podnijeti. Hadždž je obavezan samo jednom.”
Elhamdulillah kad je tako, jer zaista ako muslimani ne mogu uspostaviti 5 dnevnih namaza, da ih klanjaju svaki dan, kako bi tek bilo sa hadžom?!
Nemojte odgađati hadždž
Draga braćo i sestre,
Mnogi ljudi imaju ispunjene sve uslove: zdravlje, imetak, sigurnost i mogućnost, ali ipak odgađaju hadždž.
Dok imaš mogućnost – obavi hadždž i ne odgađaj ga.
Ako još nisi obavio hadždž, znaj da ova obaveza još uvijek stoji pred tobom. Donesi nijjet već danas.
Iskreno odluči u svom srcu, jer Allah zna ono što je u prsima ljudi. Kada je nijjet iskren, Allah otvara puteve koje čovjek nije mogao ni zamisliti.
Drugi dio hutbe
الْحَمْدُ لِلَّهِ رَبِّ الْعَالَمِينَ، وَالصَّلَاةُ وَالسَّلَامُ عَلَى سَيِّدِنَا مُحَمَّدٍ وَعَلَى آلِهِ وَصَحْبِهِ أَجْمَعِينَ
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Neka su salavat i selam na našeg prvaka Muhammeda, njegovu porodicu i sve ashabe.
Zašto Poslanik ﷺ nije obavio hadždž devete godine?
Ako je hadždž propisan devete godine po Hidžri, i ako je obaveza koja se izvršava odmah, zašto ga Allahov Poslanik ﷺ nije obavio iste godine?
Učenjaci navode nekoliko razloga.
Nakon oslobođenja Mekke, još uvijek su postojali tragovi džahilijetskih običaja i širka. Mušrici su i dalje dolazili na hadždž i obavljali svoje stare rituale.
Jedan od tih običaja bio je tavaf bez odjeće. To nam danas zvuči nezamislivo, ali bio je to običaj koji se razvio u predislamskoj Mekki.
Kurejšije su imale posebnu skupinu zvanu el-Hums, koji su sebe smatrali posebnim i samo su njihove odjeće smatrane prikladnim za tavaf. Ko nije bio od Kurejša morao je iznajmiti odjeću od njih. Ako neko nije imao novca, tavafio bi nag.
Zbog toga Allahov Poslanik ﷺ nije otišao na hadždž devete godine. Sačekao je da se ovi običaji uklone i očisti Harem od ostataka širka.
Umjesto toga, poslao je Ebu Bekra, radijallahu عنه, kao vođu hadždža. Kasnije je poslao i Aliju, radijallahu عنه, kao i Ebu Hurejru, radijallahu عنه, zajedno s drugim ashabima.
Tada je javno objavljeno na Mini, na Dan kurbana:
لَا يَحُجُّ بَعْدَ الْعَامِ مُشْرِكٌ، وَلَا يَطُوفُ بِالْبَيْتِ عُرْيَانٌ
“Nakon ove godine nijedan mušrik neće obavljati hadždž, niti će iko činiti tavaf oko Kabe nag.” (Buharija i Muslim)
Od tada više nikome nije bilo dozvoljeno da tavafi nag niti da mušrici obavljaju hadždž po svojim starim običajima.
Poslanik ﷺ je čekao dok Mekka i Kaba nisu očišćene i potpuno vraćene tevhidu.
Godina delegacija
Deveta godina po Hidžri poznata je i kao عام الوفود – Godina delegacija.
Nakon oslobođenja Mekke, delegacije iz cijele Arabije dolazile su u Medinu kako bi upoznale Allahovog Poslanika ﷺ, dale mu prisegu i prihvatile islam.
Islam se tada širio nevjerovatnom brzinom, a Poslanik ﷺ bio je zauzet podučavanjem novih muslimana i učvršćivanjem zajednice.
Završna poruka
Draga braćo i sestre,
Ko ode na hadždž iskreno radi Allaha, vraća se čist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila.
Molimo Allaha Uzvišenog da nam podari iskren nijjet, da nas učini od onih koji će posjetiti Njegovu Časnu Kuću i da primi naš ibadet.
آمين يارب العالمين
No comments:
Post a Comment