Halal nije isto što i košer

 Halal nije isto što i košer

Sličnosti, razlike i izazovi postoje između njih

 

Mnogi ljudi misle da su judaizam, kršćanstvo i islam veoma različiti. U stvari, međutim, oni imaju mnoga zajednička vjerovanja, običaje i tradicije. Na primjer, oni smatraju Ibrahima (alejhi as selam) Božjim poslanikom i vjeruju u čovjekoljublje, čistoću i međusobne vjerske zakone o ishrani kao što su košer i halal (mada kršćanstvo nema zakone o ishrani).

 

Kur'an nam spominje Jevreje i kršćane kao ljude Knjige, jer oni imaju posebno mjesto u islamu zbog svojih sličnih vjerovanja, “ Od sada vam se dozvoljavaju sva lijepa jela; i dozvoljavaju vam se jela onih kojima je data Knjiga, i vaša jela su njima dozvoljena; Sura Maide 5.

الْيَوْمَ أُحِلَّ لَكُمُ الطَّيِّبَاتُ ۖ وَطَعَامُ الَّذِينَ أُوتُوا الْكِتَابَ حِلٌّ لَّكُمْ وَطَعَامُكُمْ حِلٌّ لَّهُمْ.

Međutim, mnogo toga se promijenilo tokom vremena. Danas samo oko 24% konzervativnih Jevreja kaže da drže košer u svojim domovima. Prema drugom izvještaju, Kašrut (ritual) smatra svoja vina košer i ljudi konzumiraju košer alkohol na posebne praznike i prilike kao što su Šabat, Hanuka i Pesah. Stoga hrana i pića, uprkos tome što su prikazani košer simbolom, mogu sadržavati alkohol i stoga nisu halal.

''Halal i košer'' zasnovani su na principima zakona o ishrani svake vjere, zajedno sa specifičnim metodama klanja za identifikaciju dozvoljenih i zabranjenih životinja, te način na koji treba da proizvode i rukuju određenom hranom. Zahtjevi halala su oličeni u islamskim konceptima halala (dozvoljene životne prakse), tayyiba (čistog, zdravog) i harama. Košer (hebrejski: „prikladna i ispravna” ili „ispravno pripremljena”) hrana se sastoji od mesa, mliječnih proizvoda i pareve (sva ostala košer hrana, uključujući ribu, jaja i biljnu hranu). Trief koncept odgovara haramu.

Košer i halal opisuju širok spektar hrane i pića, ali ovdje se više fokusiramo na meso.

 

Osnovne informacije

U starim danima ljudi su znali kako su lokalne životinje uzgajane, blagoslovljene i klane. Danas naša hrana dolazi sa globalnog tržišta. Globalna potražnja za halal i košer proizvodima i dalje raste prvenstveno zbog povećanja stanovništva, urbanizacije i povećanja prihoda, uprkos tome što neke zemlje zabranjuju relevantne metode klanja kao „okrutne“. Kako se globalizacija nastavlja, kompanije koje se bave proizvodnjom hrane se natječu tako što proizvode više proizvoda u kraćem vremenu i po nižoj cijeni. To je rezultiralo korištenjem vertikalne integrirane poljoprivrede, koncentrisanim operacijama ishrane životinja koje su postale dominantan način proizvodnje hrane za životinje, te objektima za klanje i preradu koji koriste brže proizvodne linije.

Mnogo toga se promijenilo u proteklih pola vijeka, uključujući i rad organizacija za sertifikaciju. U nedostatku velikih, namjenskih halal objekata za klanje i preradu, muslimanske zemlje nastavljaju uvoziti meso i proizvode od peradi iz nemuslimanskih zemalja koje proizvode halal meso i proizvode od peradi po potrebi. Složenost moderne proizvodnje hrane i međunarodne trgovine dovela je do toga da zemlje uvoznice zahtijevaju halal certifikat.

Pojedinačne halal i košer organizacije za sertifikaciju, a ne USDA ili neko drugo nacionalno tijelo, certificiraju halal ili košer proizvode od mesa i peradi. U SAD-u se njegov logo primjenjuje tek nakon što životinje prođu ante-mortem i postmortem inspekciju USDA-e i dobiju pečat "USDA Inspected & Passed". Ovo ukazuje da je proizvod zdrav, pripremljen u sanitarnim uslovima, propisno upakovan, označen i pogodan za ljudsku ishranu. Logotipi halal i košer certifikacijskih organizacija idu dalje od tih koraka potvrđujući da su ispunjeni i svi relevantni vjerski zahtjevi.

Međutim, certifikacijska industrija je samoregulirana i zahtjevi za certifikaciju se razlikuju od organizacije do organizacije. Dakle, nijedan sveukupni entitet nema ovlašćenje da sprovodi uniformnost, verifikuje sledljivost i poziva proizvođača na odgovornost.

Na primjer, prema istraživanju ResearchGate.net iz 2023. godine, halal certifikacija i označavanje se zloupotrebljavaju. A prema Ab Talibu i dr., „većina kompanija implementira halal certifikaciju za konkurenciju sa svojim konkurentima, a ne za motivaciju da se osigura autentičnost halal hrane. Stoga je potrebno jasno razumijevanje sistema halal certifikacije.”

Gotovo slična situacija postoji i u sektoru košer certifikacije. Članak iz 2005. godine u OU Kosher kaže: „Mnogi prehrambeni proizvodi koji nikada prije nisu bili certificirani košer sada se pojavljuju sa košer simbolima. Nesrećna nuspojava ove proliferacije je povećanje broja proizvoda koji su javnosti lažno predstavljeni kao košer certificirani.” Na primjer, još 1925. godine, Odsjek za tržišta New Yorka procijenio je da 40% mesa koje se prodaje kao košer u gradu nije košer.

Članak iz 2024. u “Cornell Chronicle” navodi, “u Sjedinjenim Državama Židovi čine otprilike 2% ukupnog stanovništva SAD-a. Ipak, nekih 40% upakovane hrane i pića u tipičnom supermarketu su certificirani košer. Dok muslimani čine oko 1% stanovništva SAD-a i imaju relativno manji utjecaj na američka tržišta.”

 

Sličnosti između halala i košera

Najistaknutija sličnost – životinje moraju biti žive, a ne omamljene prije klanja – razlog je zabrane ovih metoda klanja u pojedinim evropskim zemljama. Zakon o humanim metodama klanja (1958) i slični zakoni drugdje zahtijevaju da se životinje omamljuju prije klanja. Međutim, životinje zaklane u skladu s vjerskim zakonima o ishrani imaju „vjerski izuzetak“. Ipak, neke grupe i političari ciljaju ove metode kao "okrutne" u uvjerenju da nanose bol životinjama.

Obje metode se sastoje od potpunog dreniranja krvi zaklane životinje brzim, dubokim rezom vrlo oštrim nožem na grlu, presijecanju jednjaka, dušnika, jugularnih vena i karotidnih arterija s obje strane, ali ostavljajući kičmenu moždinu netaknutom. To rezultira obilnim trenutnim krvarenjem i gubitkom krvi, što osigurava brz pad krvnog tlaka u mozgu i gotovo potpuni gubitak osjetljivosti. Zanimljivo je da se toliki naglasak stavlja na korištenje metoda prije omamljivanja (pištolj za zarobljavanje, električni šok i CO2 plin), dok ni one ni halal i košer metode nisu potpuno bez stresa ili boli (vjersko izuzeće nije prepreka dobrobiti životinja, Islamski horizonti, mart/april 2018.).

Druge sličnosti su da su dozvoljene životinje sa rascijepljenim kopitima i/ili one koje žvaču svoju vuču, životinje sa očnjacima, a konzumiranje svinjetine i krvi je zabranjeno u svim religijama.

 

Razlike između Halala i Košera

Pa ipak, njihove brojne male razlike uzrokuju da se razilaze na duboke načine. Na primjer, košer zabranjuje sparivanje mesa i mliječnih proizvoda – halal ne. Deve i zečevi su halal, ali nisu košer jer žvaču, ali nemaju cijepana kopita. Morske životinje koje nemaju peraje i krljušti su zabranjene (Ponovljeni zakoni 14:3-10), dok se u islamu mogu konzumirati. Košer klanje (šehita) vrši Šočet, obučen u zakonima kašruta, dok svaki sposoban musliman može biti mesar; od šoketa se traži da napravi jedan blagoslov kada radi dnevni posao, dok muslimanski mesar mora izgovoriti "tasmiah" ili ''Bismilu'' prije nego što ubije/zakolje svaku životinju. Jevrejski inspektori pregledavaju određene organe, uključujući dizanje pluća u vazduh da vide da li će zadržati vazduh – ako mogu, meso je košer, a da bi bila glatt košer, pluća životinje moraju biti glatka i bez adhezija – nije tako u islamu.

Nadalje, stražnji dio životinje se ne smatra košer jer sadrži zabranjene masti i bedreni živac. Uklanjanje ovog živca/nerv oduzima mnogo vremena; Islam to ne zahtijeva. Međutim, obje metode klanja suočavaju se s istim skupom izazova.

 

Izazovi

Naslov iz 2009. iz The Independenta (U.K.) je glasio: "Okončajte 'okrutno' vjersko klanje, kažu naučnici - Zvijeri treba zaprepastiti prije nego što im se prerežu grkljani, rečeno je Jevrejima i muslimanima." U oktobru 2017. Lancashire (U.K.) je postao prvi savjet koji je zabranio halal meso bez omamljenosti u državnim školama. Dana 27. februara 2019. najviši sud EU presudio je da halal i košer meso ne mogu biti označeni kao organski ako životinja nije omamljena prije klanja.

U 2017. i 2018. godini, dvije od tri belgijske regije zabranile su klanje bez omamljivanja, rekavši da je to okrutno prema životinjama. Prema izvještaju iz 2021. u Times of Israel, “jevrejski lideri u Evropi kažu da EU ne samo da zabranjuje neke metode košer i halal klanja, već im govori i kako da prakticiraju svoje religije.”

 

Košer nije isto što i halal

Košer i halal nose drugačije značenje i duh. Dok neki košer proizvodi mogu biti halal, halal proizvodi ne mogu biti košer osim ako nisu certificirani košer.

U ajetu iz sure Maide:5, mora se razumjeti da prethodi dozvoli ponavljanje "Sve dobre stvari su vam dopuštene." Ovo ukazuje na to da ako hrana i piće sljedbenika Knjige sadrži stvari koje su muslimanima zabranjene, onda bi ovi trebali da ih izbjegavaju.

Potrošači bi trebali pažljivo pročitati izjavu o sastojcima o halalu – kao i proizvodima sa košer certifikatom, priznati razlike kako bi osigurali poštovanje individualnih uvjerenja i zajedno radili na očuvanju “vjerskog izuzeća” – dobar primjer nemiješanja u vjerska pitanja u multi religijskom društvu.

 

Muhammed Abdullah, DVM, koji je otišao u penziju nakon što je 29 godina služio u Službi za sigurnost hrane i inspekciju američkog Ministarstva poljoprivrede, agenciji koja reguliše mesnu industriju, autor je knjige "Bliži pogled na halal meso od farme do viljuške" (2016.)

 

Prijevod i obrada teksta ByImamsedin