Ishrana u islamu
Ishrana u islamskom učenju
nije samo sredstvo za utoljavanje gladi i punjenje stomaka, već je dio odgoja
čovjeka i njegovog odnosa prema Allahovoj blagodati.
Uzvišeni Allah kaže:
﴿كُلُوا مِنْ طَيِّبَاتِ
مَا رَزَقْنَاكُمْ﴾.
„Jedite lijepa jela kojima smo vas opskrbili.“
(El-Bekare, 57)
Allah nam nije rekao samo:
„Jedite“, već nas je usmjerio da jedemo ono što je lijepo i dobro.
Kada su se stanovnici
pećine (Kehf) probudili, a bili su u velikoj potrebi za hranom, rekli su:
"Pošaljite jednog od
vas s ovim srebrenjacima vašim u grad, pa nek vidi u koga je najčistije jelo i
neka vam od njega donese hrane.“ (El-Kehf, 19)
فَابْعَثُوا أَحَدَكُم بِوَرِقِكُمْ هَٰذِهِ إِلَى
الْمَدِينَةِ فَلْيَنظُرْ أَيُّهَا أَزْكَىٰ طَعَامًا فَلْيَأْتِكُم بِرِزْقٍ
مِّنْهُ.
Dakle, čak i u stanju
velike gladi, težnja za najčistijom i najboljom hranom ostala je prisutna.
Kada je Uzvišeni Allah
podario blagodati sinovima Israilovim, rekao je:
وَظَلَّلْنَا عَلَيْكُمُ الْغَمَامَ وَأَنْزَلْنَا
عَلَيْكُمُ الْمَنَّ وَالسَّلْوَى كُلُوا مِنْ طَيِّبَاتِ مَا رَزَقْنَاكُمْ﴾.
„I Mi smo vam hladovinu
od oblaka načinili i manu i prepelice vam slali: Jedite lijepa jela kojima smo
vas opskrbili.“ (El-Bekare, 57)
Međutim, oni su se
obratili našem Vjerovjesniku Musau, alejhis-selam, riječima:
لَن نَّصْبِرَ عَلَىٰ طَعَامٍ وَاحِدٍ فَادْعُ
لَنَا رَبَّكَ يُخْرِجْ لَنَا مِمَّا تُنبِتُ الْأَرْضُ.
„Mi ne možemo više
jednu te istu hranu jesti, zato zamoli, u naše ime, Gospodara svoga da nam
podari ono što zemlja rađa.“ (El-Bekare, 61)
Tada im je upućeno
upečatljivo Kur’ansko pitanje:
قَالَ أَتَسْتَبْدِلُونَ الَّذِي هُوَ أَدْنَىٰ
بِالَّذِي هُوَ خَيْرٌ.
„ "Zar
želite da ono što je bolje zamijenite za ono što je gore?“ (El-Bekare, 61)
Ovaj ajet nas poučava
poruci koja nadilazi samo pitanje hrane: Nemojte ono što je bolje zamjenjivati
onim što je lošije i nemojte se svojim izborima spuštati na niži nivo onda kada
ste u mogućnosti da se uzdignete.
Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, opisao je dane tešrika kao dane jela, pića i
spominjanja Allaha dž,š. Tako je spojio uživanje u blagodatima ovoga svijeta sa
sjećanjem na Onoga koji te blagodati daruje – Uzvišenog Allaha.
Islam ne želi čovjeka koji
se odriče hrane i ljepote, niti čovjeka koji je rob svojih strasti. Islam želi
čovjeka koji jede, pije i uživa u Allahovim blagodatima, ali to čini svjesno, s
mjerom, osjećajem za lijepo i umjerenošću.
Zato Uzvišeni Allah kaže:
يَا بَنِي آدَمَ
خُذُوا زِينَتَكُمْ عِندَ كُلِّ مَسْجِدٍ وَكُلُوا وَاشْرَبُوا وَلَا تُسْرِفُوا ۚ إِنَّهُ لَا يُحِبُّ الْمُسْرِفِينَ.
„O sinovi Ademovi,
lijepo se obucite kad hoćete da molitvu obavite! I jedite i pijte, samo ne
pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju.“ (El-A'raf, 31)
Ljepota je poželjna, ono
što je lijepo i kvalitetno je poželjno, a uživanje u Allahovim blagodatima je
dozvoljeno. Međutim, pretjerivanje nije put vjernika.
Zato nije najvažnije
koliko si pojeo, već:
·
Šta si jeo?
·
Odakle je ta hrana došla?
·
Kako si se odnosio prema Allahovoj
blagodati?
·
Da li te je ta blagodat učinila
zahvalnijim i duhovno uzvišenijim ili si postao rob svojih strasti?
Prof. dr. Ali Džuma (Ali
Gomaa)
No comments:
Post a Comment